Zürich [cy:'ri], grad i upravno središte istoimenoga kantona u sjeveroistočnoj Švicarskoj, po broju stanovnika najveći grad Švicarske; 396 955 st. (2015; šire gradsko područje, tzv. Veliki Zürich 1 315 700 st.). Leži na sjevernoj obali Ciriškoga jezera (Zürichsee), duž obala rijeke Limmata i njezina pritoka Sihla. U starogradskoj jezgri (Altstadt) najvažniji su kulturni spomenici katedrala, danas evangelička crkva Grossmünster iz XII–XIII. st., nekadašnja opatijska crkva Fraumünster, sagrađena u XIII. st. na mjestu crkve iz IX. st., s vitrajima Marca Chagalla, crkva sv. Petra iz XVIII. st., s dijelovima ranijih građevina, dominikanska crkva iz XIII. st., Wasserkirche iz XV. st., gradska vijećnica i utvrde iz XVI. st., mnogobrojne cehovske kuće i dr. U gradu je poznati Švicarski nacionalni muzej (Schweizerisches Landesmuseum) s prapovijesnim, rimskim i srednjovjekovnim zbirkama, Umjetnička galerija, Rietbergov muzej (izvaneuropska umjetnost), sveučilište (osnovano 1833), Savezna tehnička visoka škola (1855), Konzervatorij i glazbene škole, Pestalozzianum, gradski i državni arhiv. Na desnoj je obali Limmata moderni dio grada. Industrijska predgrađa najvećim su dijelom na lijevoj obali Sihla. Zürich se ubraja u najznačajnija europska financijska (mnogobrojne međunarodne banke, burze, osiguravajuća društva), trgovačka (zlato) i gospodarska središta. Razvijene su elektrotehnička, elektronička, metalna (automobili), informatička i prehrambena (čokolade) industrija; tiskarstvo. Zürich je ujedno turističko i prometno središte Švicarske s razgranatom cestovnom i željezničkom mrežom (16 željezničkih postaja; s Hauptbanhofa polazi dnevno 2915 vlakova) prema svim dijelovima zemlje te vrlo frekventnom međunarodnom zračnom lukom Kloten (26,3 milijuna putnika, 2015); prometnu mrežu nadopunjuju brodske linije po jezeru i rijeci Limmatu. – Na području današnjega grada razvilo se na ostatcima prapovijesnog naselja helvetsko, a zatim rimsko naselje i carinarnica (statio Turicensis). U I. st. bila je ondje rimska utvrda, a od V. st. alemanska naseobina. U srednjovjekovnim dokumentima prvi se put spominje 835. kao franačka utvrda, uz koju se potkraj IX. st. oblikovalo naselje, koje se 929. prvi put spominje pod imenom Turicina civitas. Godine 1218. dobio je gradska prava, a tijekom 1230-ih se utvrđivao. Zahvaljujući svojemu položaju na raskrižju putova iz Francuske, Njemačke i Nizozemske u Italiju, Zürich je postao istaknutim trgovačkim središtem današnje Švicarske. Od 1351. je, uz prekid 1446–50., član Švicarske Konfederacije. U XVI. st. bio je glavno žarište švicarske reformacije (U. Zwingli, H. Bullinger). Oko sredine XVI. st. grad je postao središtem preradbe svile, a tijekom XVII. i XVIII. st. i obrtâ. U XVIII. st. bio je značajno kulturno središte u kojem su djelovali J. J. Bodmer, J. J. Breitinger, Ch. M. Wieland, J. W. Goethe i dr.
