STRUKE:

West Virginia

West Virginia [west və:ɹ62721i'n·jə], savezna država u istočnom dijelu SAD-a; 62 755 km², 1 852 994 st. (2010). Obuhvaća najviša područja uravnjenoga gorja Alleghenies (Spruce Knob, 1482 m) u zapadnom predgorju Appalachiansa. Zapadni dio raščlanjen je mnogim uskim riječnim dolinama i omeđen rijekom Ohio (razvijen robni promet). S prosječnom visinom od 458 m najviša je država istočno od Mississippija. Klima je uglavnom umjereno kontinentalna, na istoku ublažena maritimnim utjecajima; godišnje padne prosječno 800 do 1500 mm oborina. Šumom je prekriveno 78,5% površine. Ubraja se u ekonomski slabije razvijene države SAD-a. U privredi se ističe rudarstvo; proizvodnjom ugljena (134,7 mil. t ili 12,3% američke proizvodnje, 2011) West Virginia je među vodećima u zemlji. Iskorištavaju se i ležišta nafte i prirodnoga plina; rudnici soli, kamenolomi vapnenca. Termoelektrane (ugljen) među najvećima su u SAD-u. Glavne su industrijske grane kemijska, farmaceutska, metalurška (čelik, aluminij), strojograđevna, drvna i staklarska industrija. U poljoprivrednoj proizvodnji ističe se stočarstvo (oko 82% poljoprivredne proizvodnje), i to uzgoj peradi i goveda. Uzgaja se kukuruz, duhan i voće. Glavni je i najveći grad Charleston (51 400 st., 2010), a drugi je po veličini Hungtington (49 138 st.). S 46,1% gradskoga stanovništva (2000) West Virginia se ubraja u najslabije urbanizirane američke savezne države. – Područje današnje West Virginije bilo je naseljeno u I. tisućljeću pr. Kr. Prvi Europljanin koji je prodro na to područje bio je istraživač John Ledere 1669. U to doba ondje su obitavali Indijanci Cherokee, Delaware, Shawnee i Susquehanna. Sustavna kolonizacija započela je 1726., a 1727. podignut je New Mecklenburg, prvo naselje Europljana na tom području. Unatoč britanskoj zabrani naseljavanja, do kraja XVIII. st. na područje West Virginije prodrlo je približno 30 000 doseljenika, koji su se često sukobljavali s Indijancima. God. 1776. stanovnici West Virginije zatražili su od Drugoga kontinentalnoga kongresa u Philadelphiji uspostavu neovisne vlade. Tijekom Američkoga građanskog rata (1861–65) podijelili su se na pristaše Sjevera i Juga, no prevladali su unionisti, koji su od predsjednika A. Lincolna zatražili ulazak u članstvo Unije. God. 1863. West Virginia postala je državom u sastavu Unije Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja XIX. st. došlo je do gospodarskog oporavka; bili su otvoreni rudnici ugljena, naftne bušotine, obnovljene željeznice, industrijalizirana proizvodnja duhana i tekstila. Novi gospodarski uzlet West Virignije trajao je za I. i II. svjetskog rata.

West Virginia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66053>.