Vilim I. Osvajač (engleski William the Conqueror, francuski Guillaume le Conquérant), normandijski vojvoda od 1035. i engleski kralj od 1066 (Falaise, 1027. ili 1028 – Rouen, 9. IX. 1087). Izvanbračni sin normandijskoga vojvode Roberta I., koji ga je odredio za nasljednika, ali se u Normandiji uspio nametnuti već 1047., kada je ondje ugušio bunu, a 1066. učvrstio je svoju vlast u Flandriji. Kao bratić anglosaskoga kralja Eduarda Ispovjednika, iste je godine sa svojom vojskom pobijedio kraj Hastingsa anglosaske snage Harolda II., koji je poginuo u bitki, nakon čega se Vilim okrunio za engleskoga kralja. Do 1072. Normani su pokorili cijelu zemlju. Vilimova vladavina, za vrijeme koje je otpočelo prenošenje romanizirane normanske kulture u Englesku, imala je golem utjecaj na razvoj zemlje u srednjem vijeku. Romanizirani Normani počeli su se stapati s pokorenim Anglosasima u engleski narod. Za njegove je vladavine kao službeni jezik bio uveden francuski, koji je sačuvao taj status do druge pol. XIV. st. Bezobzirnim mjerama slomio je otpor vazala (seljake je većinom pretvorio u kmetove) i uveo europski kontinentalni feudalni sustav u Englesku. Godine 1085. uveo je promjene i u zakonodavstvu te imovinski katastar (Domesday Book), tradicionalne shires (autonomne administrativne regije) izravnije je podvrgnuo središnjim vlastima, crkvenu hijerarhiju povezao s državom te donio i program gradnje i utvrđivanja u Engleskoj.
