Velika Kladuša, grad u sjeverozapadnoj Bosni, na cesti Bihać–Cazin–Karlovac, BiH (Federacija BiH); 4520 st. (2013; 6902 st., 1991). Utvrđeni srednjovjekovni grad (Stari grad; prvi se put spominje 1280). Gradska džamija iz 1901. Proizvodnja sanitetskog materijala, plastičnih cijevi, klimatizacijske opreme, vatrogasnog aparata i građevinskog materijala. Jak privredni razvoj Velike Kladuše i cijelog kraja 1970-ih i 1980-ih bio je vezan uz osnutak i rast poljoprivredno-prehrambenog kombinata Agrokomerc. U okolici rudnik barita i ležišta mangana i dolomita. – Prvi se put spominje 1280., kada se nalazila u posjedu velikaške obitelji Babonića. Poslije je prešla u posjed Mlatka od Peći, čiji su potomci prema Kladuši bili prozvani knezovima Kladuškim. U njihovim je rukama Velika Kladuša bila do 1464., kada je polovicu posjeda kupio Martin IV. Frankapan; drugu je polovicu 1470. kupio Ivan Tuz de Lak. U posjedu Tuzovih polovica Kladuše bila je do 1499., kada je prešla u ruke Šubića Peranskih, a potom je pripala Andriji Henningu. Nakon Andrijine smrti, njegova udovica Sofija Tuz de Lak udala se nakon 1507. za Matiju Frankapana, čime je i druga polovica posjeda prešla u ruke te velikaške obitelji. U posjedu Frankapana Velika Kladuša bila je do 1572., kada ju je preuzela kraljevska uprava, koja ju je napustila 1585. i prepustila zubu vremena. Između 1625. i 1633. zaposjeli su ju Osmanlije i priključili Ostrožačkoj kapetaniji, u sastavu koje je bila do 1835. Prilikom austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878., Velika Kladuša bila je posljednji grad koji se nakon pružanja otpora predao. U sastavu Austro-Ugarske bila je do 1918., kada je ušla u sastav Države SHS (1918) i potom Kraljevine SHS. Za prve Jugoslavije bila je sastavni dio Bihaćke oblasti (1922–29), zatim Vrbaske banovine (1929–41). Za II. svjetskog rata nalazila se u sastavu NDH-ovske velike župe Krbava–Pset (1941–45), a potom u Jugoslaviji kao dio Bosne i Hercegovine. Za rata u BiH (1992–95) na području Velike Kladuše sukobile su se tijekom 1993. postrojbe V. korpusa Armije BiH i Narodne obrane samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.
