usnače (Lamiaceae, Labiatae), vrlo opsežna kozmopolitska biljna por. dvosupnica kojoj pripada oko 200 rodova s približno 3200 (po nekima više od 5000) vrsta, najvećim dijelom jednogodišnjih i trajnih zeleni i polugrmova, rjeđe grmova. Morfološke su razlike između mnogih svojta unutar por. male pa ih je teško taksonomski razlučiti. Zbog toga je i broj rodova i vrsta različit u raznih autora. Stabljike, najčešće četverobridne, nose unakrsno nasuprotne, većinom nerazdijeljene, često žljezdasto istočkane aromatične listove bez palistića. Cvjetovi su često sjedeći, po jedan ili u većem broju, u pazušcima listova u prividnim pršljenima. Najčešće su dvospolni, rjeđe poligamni ili jednospolni, zigomorfni ili rjeđe gotovo pravilni, npr. u vučje noge (Lycopus) ili u metvice. Vjenčić je najčešće dvousnat, rjeđe je gornja usna zakržljala, pa je jednousnat. Cvijet ima većinom 4 prašnika, od kojih su 2 najčešće kraća, a u nekih postoje samo 2 prašnika (npr. u vučje noge). Tučak ima nadraslu, četverodijelnu i četverogradnu plodnicu s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Plod je kalavac, koji se raspada u 4 jednosjemena plodića. Mnoge se svojte usnača koriste kao ljekovite i začinske, a uzgajaju se i kao ukrasne biljke. U Hrvatskoj raste tridesetak rodova s približno 160 vrsta te mnogi križanci. Među njima su češći ili poznatiji rodovi: metvica, kadulja, majčina dušica, vrisak, despik ili lavanda, mrtva kopriva.
