trpovi ili morski krastavci (Holothurioidea), razred bodljikaša (Echinodermata), duguljasta savitljiva tijela bez pravoga kostura, sa sitnim vapnenim pločicama u debelom kožnatom omotaču. Na prednjem je dijelu tijela usni otvor s vijencem ticala, a na stražnjem izmetni otvor. Crijevo je manje ili više razgranjeno. Peterozračna simetrija, karakteristična za ostale bodljikaše, sačuvana je u unutrašnjosti tijela (ambulakralni sustav). Važan organ u trpova jesu vodena pluća, dvije velike razgranate cijevi koje ulaze u stražnje crijevo, a služe disanju i izlučivanju vode. Trpovi imaju veliku sposobnost regeneracije. U obrani mogu izbaciti veći ili manji dio utrobe, koja se poslije regenerira. Obično leže gotovo nepomično na morskom dnu ili po njem polagano puze s pomoću ambulakralnih nožica. Hrane se izdvajanjem hranjivih tvari iz progutanoga mulja i pijeska ili planktonskim životinjama koje hvataju razgranatim pipcima. Trpovi su rašireni po svim morima. Nalaze se i na dubinama većima od 7000 m. Razlikuje se oko 500 vrsta. U Jadranu i Sredozemnome moru čest je obični trp (Holothuria tubulosa), izdužena tijela do 35 cm duljine, crvene, crne ili tamnosmeđe boje. Manji je od njega pravi brizgavac (Cucumaria planci), s velikim razgranatim pipcima. Od crvastih trpova poznata je sidrava crvuša (Labidoplax digitata), duga do 30 cm, široka 3 cm. U vodenim plućima mnogih trpova skriva se ribica strmorinac (Fierasfer acus). Lebdeći plovitrp (Pelagothuria natatrix) dugačak je samo nekoliko centimetara i prilagođen lebdenju i plivanju.
