struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Tovarnik, naselje i općinsko središte u Srijemu, 30 km jugoistočno od Vukovara i 35 km od Vinkovaca; 1385 st. (2021). Leži na 92 m apsolutne visine, uz željezničku prugu Vinkovci–Šid, odn. hrvatsko-srpsku granicu. Kasnobarokno-klasicistička župna crkva sv. Mateja apostola i evanđelista (1804; spomenik kulture), pravoslavna crkva sv. Georgija (1799). Rodno mjesto književnika A. G. Matoša. Poljodjelstvo (žitarice i dr.), voćarstvo; stočarstvo. – U izvorima se spominje od 1335. pod nazivima Tharnuk i Tharnok. U XV. st. naselje je bilo u vlasništvu obitelji Lorand. Za osmanske vlasti 1526–1691. naseljivali su ga stanovnici islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Nakon oslobođenja od Osmanlija u njem se naselilo stanovništvo katoličke vjeroispovijesti, a 1719. franjevci su ondje utemeljili župu, kojom su upravljali do 1757. Dvorska komora darovala je 1720. god. posjed sa selom barunu i generalu Von Felsu, 1722. stekao ga je general Josef Oduyer, a 1725. barun Johann Wilhelm von Pfeffershofen. Potonji ga je 1728. prodao grofu Johannu Ferdinandu von Küffsteinu te je postao dijelom vukovarskoga vlastelinstva. God. 1814. Tovarnik je stekao status trgovišta, bio je središte okruga i sjedište kotarskoga suda (do 1887). God. 1891. povezan je željezničkom prugom s Vinkovcima i Mitrovicom, odnosno Zagrebom i Zemunom. Broj stanovnika rastao je od 2003 st. 1857. na 2521 st. 1910., potom je nakon II. svjetskoga rata opao na 1990 st. 1948. te ponovno porastao na 3049 st. 1971. Za Domovinskoga rata Tovarnik je bio okupiran, a stanovništvo je stradalo i protjerano. Život u selu postupno se normalizira nakon mirne reintegracije 1997. god.

Citiranje:

Tovarnik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tovarnik>.