tiszapolgárska kultura

tiszapolgárska kultura [ti'sαpɔlga:r~], kultura ranoga bakrenog doba (prva polovica IV. tisućljeća pr. Kr.) raširena u jugoistočnoj Slovačkoj, istočnoj Madžarskoj i Vojvodini, nazvana po nalazištu Tiszapolgár-Basatanya u Madžarskoj. Poznata je uglavnom po nalazima iz velikih grobalja, dok su naselja, mala i kratkotrajna, slabije istražena. Premda su se stanovnici bavili pretežno stočarstvom, poznavali su metalurgiju. Pokapani su u blago zgrčenu položaju, žene na lijevom, muški na desnom boku; grobni prilozi (keramičke posude, kameno i bakreno oruđe i oružje, bakreni i zlatni nakit) svjedoče o procesu društvenoga raslojavanja. Keramičku proizvodnju karakteriziraju posude na visokoj šupljoj i perforiranoj nozi, ukrašene nizovima okruglih udubina i polukuglastim ili stožastim izbočinama.

tiszapolgárska kultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61467>.