Tennessee [tenəsi:'], savezna država u jugoistočnom dijelu SAD-a; 109 154 km² sa 6 346 105 st. (2010). Na istoku obuhvaća dio gorja Appalachians (do 2025 m) i ravnjaka Cumberland, na zapadu aluvijalnu nizinu Mississippija. Glavna je rijeka Tennessee. Šume pokrivaju polovicu ukupne površine. Glavne su poljoprivredne kulture duhan (po proizvodnji je među prvih pet saveznih država), pamuk i soja. U stočarstvu prevladava uzgoj goveda (2,0 milijuna u 2011.) Rudnici ugljena (za termoelektrane); u rudarstvu najveću važnost ima iskorištavanje ležišta ruda cinka; do 1990-ih bila je među vodećim proizvođačima u zemlji, ali je nakon otkrića bogatih ležišta na Aljasci (Alaska daje oko 87% zinka u SAD-u) dijelom izgubilo na važnosti. Glavna je gospodarska grana industrija, koja se počela jače razvijati od 1930-ih nakon osnutka Tennessee Valley Authority (veliki proizvođač električne energije). Ističu se alektronička, kemijska (sintetična vlakna, boje i dr.), metalurška (aluminij), farmaceutska, strojograđevna (industrijski strojevi), prehrambena i automobilska industrija, proizvodnja papira; tiskarstvo i izdavaštvo. Glavna su industrijska središta Memphis, Nashville, Chattanooga, Knoxville i Kingsport-Bristol. Glavni je grad Nashville, a najveći Memphis; oba imaju međunarodne zračne luke. Živ riječni promet odvija se rijekom Tennessee. Na području države Tennessee nalazi se znanstvenoistraživački centar Oak Ridge. – U vrijeme dolaska europskih istraživača na istoku današnje savezne države Tennessee živjela su indijanska plemena Cherokee, na zapadu Chickasaw, a na sjeveru, uz rijeku Cumberland, Shawnee i Creek. Već u XV. st. to su područje svojatali Španjolci i Englezi, a od početka XVI. st. i Francuzi. Prvi europski istraživač koji je dospio u Tennessee (1540–41) bio je Španjolac Hernando de Soto. Engleski vladari Elizabeta I. (1584), Karlo I. (1629) i Karlo II. (1663) izdavali su darovnice na zemlje u Tennesseeju. Nove istraživačke ekspedicije poduzete su 1673. Tada su Englezi James Needham i Gabriel Arthur ušli u istočni Tennessee, dok su francuski istraživači Jacques Marquette i Louis Jolliet u zapadnom Tennesseeju doprli sve do današnjega Memphisa. Izgradivši 1682. Fort Prud’homme, René Robert Cavelier de la Salle inicirao je podizanje cijeloga niza francuskih tvrđava i trgovačkih postaja preko kojih su Francuzi uspostavljali trgovačke veze s Indijancima. Oko 1750. družina Thomasa Walkera pronašla je putove od obale do Tennesseeja i Kentuckyja. Prva vojna postaja Britanaca bio je 1757. osnovani Fort Loudoun, no ubrzo su vojni garnizoni bili smješteni u još devet novih postaja. Svrha im je bila zaštita doseljenoga stanovništva i sprječavanje širenja francuskoga utjecaja. Francusko-britanski sukob oko interesa u Tennesseeju bio je riješen 1763., kada je Pariškim mirom Francuska prepustila Velikoj Britaniji sva potraživanja francuske krune na području istočno od rijeke Mississippi. Stanovnici dvaju naselja na rijeci Watauga u sjeveroistočnom Tennesseeju osnovali su 1772. Watauga Association. Statut te udruge prvi je pisani ustav kojim se jedna zajednica američkoga naroda proglašava slobodnom i neovisnom. Nakon potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti 1776., udruga Watauga Association pretvorena je u Washington District, od 1777. u Washington County. Godine 1780. stanovnici istočnoga Tennesseeja pomogli su američkoj vojsci poraziti Britance kraj King’s Mountainsa. God. 1796. Tennessee je bio primljen u Uniju kao 16. država SAD-a. Tennessee se živo angažirao u odcjepljenju Texasa od Meksika, pa je u američko-meksičkom ratu 1846–48. sudjelovalo oko 30 000 dobrovoljaca. U pogledu odnosa prema ropstvu Tennessee je bio podijeljen: istočni Tennessee jednodušno je bio protiv ropstva, a srednji i zapadni dio zemlje simpatizirao je s Jugom pa je Tennessee 1861. potpisao ordonancu o secesiji, istupio iz Unije i ušao u Konfederativne Američke Države. U građanskom ratu bio je poprište brojnih bitaka (Shiloh, Chattanooga, Stone River). Po svršetku rata 1865. bilo je ukinuto ropstvo i poništena ordonanca o secesiji. Tennessee je bio prva secesionistička država koja je reorganizirana i ponovno primljena u Uniju (1866). Iz rata je zemlja izašla opustošena i osiromašena. Kada su 1869. bivšim veteranima Konfederacije bila vraćena građanska prava, bio je donesen 1870. i revidirani ustav (na snazi sve do 1953). U prvim desetljećima XX. st. razvoj gospodarstva bio je uvjetovan forsiranom izgradnjom željezničkih, cestovnih i riječnih komunikacija, pojačanom eksploatacijom mineralnih bogatstava i korištenjem vodene energije. Uspon je prekinula velika gospodarska kriza 1929., koja je osobito pogodila poljoprivredu i bankarstvo. Do gospodarskog oporavka došlo je tridesetih godina XX. st. zahvaljujući djelovanju državne agencije Tennessee Valley Authority, tako da je gospodarstvo Tennesseeja imalo važnu ulogu u američkoj ratnoj proizvodnji tijekom II. svjetskog rata.
