tehnički nacrt, grafički prikaz nekoga proizvoda, građevine, broda ili drugog objekta kojim se prikazuje njegov oblik te uporabna, funkcionalna, izvedbena i sl. svojstva. U užem smislu to je crtež izrađen uporabom pomagala, a u širem smislu i svaki drugi crtež ili drugi grafički prikaz koji služi kako bi se budući ili postojeći objekt predočio investitoru, kupcu ili korisniku, instituciji ili drugoj službi koja donosi rješenja o njegovoj uporabi, kao i tehnolozima, izvođačima i radnicima koji ga izvode. Osnova je inženjerskoga projektiranja, a prema namjeni, fazi projektiranja i detaljnosti prikaza razlikuju se nacrt postojećega stanja, idejni, patentni, glavni, radionički, montažni i drugi nacrti. Najčešće treba omogućiti potpunu rekonstrukciju objekta, pa se izrađuje u određenom mjerilu, prema pravilima → deskriptivne ili nacrtne geometrije kao ravninski ili dvodimenzionalni crtež (tlocrt, nacrt u najužem smislu, ili bokocrt), te prostorni ili trodimenzionalni crtež (aksonometrija, perspektiva). Ponajprije se oblik objekta (bridovi, stranice, rubovi) prikazuje crtama, a dodatni se podatci (npr. vrsta materijala, namjena) kao i zornost prikaza postižu različitim bojama ili teksturama ploha, sjenčanjem, različitom debljinom i vrstom crta; izmjere objekta obično se označuju brojkama (kotiraju) uz tzv. kotne crte, a u većini struka za prikaz tipskih dijelova postoje dogovoreni simboli. U fazi razradbe ideje nacrt se izrađuje rukom (prostoručni crtež), a u konačnici crtaćim priborom (trokuti, ravnalo, šestar, kutomjer, krivuljari, olovka, pera) ili, što je danas ugl. slučaj, uz pomoć računala i programa za računalno podržano oblikovanje CAD (akronim od engl. Computer Aided Design). Potonji je pristup radikalno promijenio tehničko crtanje, koje se sada svodi na izradbu računalnoga modela objekta, koji sadrži sve podatke o njem. Na osnovi modela računalo može numerički oblikovati sve potrebne prikaze, te ih prikazati na zaslonu računala, otisnuti na papiru i dr.
