STRUKE:

Tbilisi

ilustracija
TBILISI
ilustracija1ilustracija2

Tbilisi [tbi'~], glavni grad Gruzije, na obalama rijeke Kure (gruzijski Mtkvari); 1 108 717 st. (2014; Gruzijci 89,9%, Armenci 4,8%, Rusi 1,2%). Nalazi se u srednjem Zakavkazju, na 380 do 770 m visine, s triju strana okružen planinama. Tbilisi je industrijsko, prometno i kulturno središte Gruzije. Razvijena je strojograđevna (lokomotive, alatni i poljoprivredni strojevi, zrakoplovi), elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna, drvna (pokućstvo), kožarska i prehrambena industrija; proizvodnja keramike, piva, vina i žestokih alkoholnih pića. Važno je željezničko (pruga Baku–Tbilisi–Batumi, s odvojkom za Armeniju i Tursku) i cestovno čvorište; međunarodna zračna luka; gradska podzemna željeznica (od 1966). Više sveučilišta (najveće i najstarije Državno sveučilište Tbilisi osnovano je 1918., medicinsko sveučilište osnovano je 1918. kao medicinski institut i dr.), Gruzijska nacionalna akademija znanosti (osnovana 1941), konzervatorij, umjetnička akademija, znanstveni instituti, mnoga kazališta, opera, nacionalna knjižnica gruzijskog parlamenta i muzeji (nacionalni, umjetnički i dr.). Stari dio grada (spušta se stepeničasto prema Kuri) obiluje mnogim kulturnopovijesnim spomenicima; ruševine tvrđave Narikala (IV. st.), bazilika Ančishati (VI–VII. st.), katedrala Sioni iz VI. st. (preuređena u XVII. st.), crkva Metehi (XIII. st.) i dr. Noviji dio grada iz XIX. st. neoklasicističke je arhitekture. Saborna crkva Presvetog Trojstva (Sameba; izgrađena je 1995–2004) ubraja se u najveće pravoslavne crkve u svijetu. – Ime je dobio po toplim sumpornim vrelima (gruzijski tbili: topao); u starijim izvorima naziva se Tiflis. Područje grada bilo je naseljeno već u III. tisućljeću pr. Kr. U IV. st. Tbilisi je bio utvrđen, a od VI. st. glavni grad Iberije. Od VII. do IX. st. bio je pod arapskom vlašću te rezidencija emira. Od IX. do XI. st. pustošili su ga Hazari, Perzijanci i Seldžuci. Za vladavine Davida Graditelja postao je 1122. prijestolnicom ujedinjene Gruzije. Teško stradao u mongolskim (1234) i Timurovim (1386) najezdama. Novi je procvat doživio tek u XVII. st. Osmanlije su ga zaposjeli 1723., a Perzijanci 1735. Godine 1762. postao je glavnim gradom Istočnogruzijskoga Kraljevstva, koje su 1795. spalili Perzijanci. Poslije je bio glavni grad Gruzijske gubernije (od 1801), rezidencija ruskog carskog namjesnika na Kavkazu (od 1845), glavni grad neovisne Gruzije (1918–21), sovjetske Gruzije (1921–91) te Zakavkaske Federativne Sovjetske Republike (1922–36).

Tbilisi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60601>.