Tate [tẹit], Allen, američki pjesnik i književni kritičar (Winchester, 19. XI. 1899 – Nashville, 9. II. 1979). Studirao na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu, gdje je bio član književnog pokreta bjegunaca (the fugitives, ostali članovi J. C. Ransom, R. P. Warren, Donald Davidson), koji je zagovarao održanje tradicija američkoga Juga, te uređivao časopis The Fugitive (1922–25). U zbirci tekstova, svojevrsnu manifestu Zauzet ću stav: Jug i poljodjelska tradicija (I’ll Take a Stand: The South and the Agrarian Tradition, 1930), gdje je Tate objavio tekst o religiji, zastupali su pozicije ruralnoga Juga, nasuprot urbanom, industrijaliziranomu Sjeveru. Bio je istaknuti predstavnik nove kritike. Predavao je na različitim američkim sveučilištima (1934–60). U ranoj pjesničkoj fazi (npr. Gosp. Pope i druge pjesme – Mr. Pope and Other Poems, 1928) osjetan je utjecaj francuskih simbolista te osobito T. S. Eliota, s kojim je bio blizak i svjetonazorski. Zbirka Izabrane pjesme (Selected Poems, 1937) sadrži neke od njegovih najpoznatijih pjesama (npr. Oda poginulim vojnicima Konfederacije – Ode to the Confederate Dead, 1928). Kao urednik časopisa Sewanee Review (1944–47) utjecao je na mlađe pjesnike. Napisao je životopise vođa Konfederacije (Th. J. Jacksona, J. Davisa i nedovršeni životopis R. E. Leeja) te roman Očevi (The Fathers, 1938), o propasti bogate južnjačke obitelji uoči Građanskoga rata. Istodobno vjeran i tradiciji i najnovijim kretanjima u književnosti, zapamćen je uglavnom po utjecajnim knjigama eseja (npr. Reakcionarni eseji o pjesništvu i idejama – Reactionary Essays on Poetry and Ideas, 1936; Književnik u suvremenom svijetu – The Man of Letters in the Modern World, 1957; Sjećanja i mišljenja – Memoirs and Opinions, 1975).
