šupljorošci (Bovidae), por. preživača iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Temeljno su im obilježje trajni rogovi: nerazgranati, ravni, zavijeni ili spiralni, izbrazdani rožnati tokovi, nataknuti na koštane izrasline čeonih kostiju; u ženkâ su manji (koza), a u nekih uopće ne izrastu (ovca). Šupljorošci su preživači, hrane se ugl. travom i lišćem. Žive u različitim zajednicama (velikim stadima, parovima), a neki su samotni. Oblik tijela im je raznolik, od vitkih gazela do krupnih bizona i bivola. Šupljorošci su najbrojnija i najraznovrsnija skupina današnjih sisavaca; prirodno su rasprostranjeni gotovo po cijeloj Zemlji osim u Južnoj Americi, Australiji i na Madagaskaru. Porodici pripada velik broj potporodica, od kojih njih pet tvore različite → antilope. Ostale su potpor. šupljorožaca: goveda (Bovinae), s predstavnicima mošusnim govedom, teškim više od 400 kg, i bizonom, koji može dosegnuti i 1000 kg, koze i ovce (Caprinae) te dujkeri (Cephalophinae). Mnoge šupljorošce ugrožava gubitak staništa i krivolov. Dvije velike vrste goveda – sjevernoamerički bizon i europski bizon – bile su istrijebljene u prirodi. Stada sjevernoamer. bizona opstala su tek u dva nacionalna parka tako da današnje jedinke u prirodi potječu od jedinki iz zatočeništva. U šume u Poljskoj vraćen je eur. bizon.
