struka(e): povijest, hrvatska

Székely [se:'kεj] (Zekel, Zäckl, Sekelj), hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Erdelja. Većina njihovih posjeda nalazila se u Erdelju i Štajerskoj, a u Hrvatskoj su posjedovali Đurđevac, po kojem su nosili pridjevak de Zenth Geurgh, te Kostel i Krapinu. Bili su u srodstvu s Keglevićima, Draškovićima i Kolunićima. U XV. st. istaknuti član obitelji bio je Toma, koji se 1449–61. spominje kao vranski prior, 1459. kao slavonski ban, a 1461. i kao nasljedni dubički župan. Njegov suvremenik (vjerojatno nećak) bio je Ivan (u narodnim pjesmama Banović Sekula), koji je pomogao J. Hunyadiju u ratu s knezovima Celjskim, a 1446–48. uz P. Talovca obnašao je čast hrvatsko-dalmatinskog bana. Ujedno je bio upravitelj vranskoga priorata, a poginuo je u bitki na Kosovu polju 1448. Njegov sin Jakov kraljevskom je darovnicom stekao grad Ormož u Sloveniji. U XVI. st. istaknuti član obitelji bio je Nikola s pridjevkom de Kevend, koji se 1508. spominje kao jajački ban, te Luka (u. 1575), zapovjednik protuosmanske obrane u Slavoniji, koji je ženidbom s Katarinom Imreffy 1536. stekao Kostel i polovicu posjeda Krapine. Oko vlasništva nad tim posjedom Luka, njegov sin Mihovil i unuk Fridrik (u. 1614) sporili su se s obitelji Keglević. Članovi obitelji stekli su barunat 1596. Obitelj je izumrla u prvoj polovici XVII. st.

Citiranje:

Székely. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/szekely>.