Svištov

Svištov (Свищов [svišto'f]), grad i luka na Dunavu u sjevernoj Bugarskoj, 84 km sjeverozapadno od Velikoga Trnova (Tărnovo); 27 487 st. (2015). Od XV. do XIX. st. trgovačko središte. Kemijska, elektronička i prehrambena industrija (konzerviranje mesa i povrća), proizvodnja strojeva i građevnoga materijala; ribarstvo. Ekonomski fakultet. Crkve iz XVII. i XIX. st. S rumunjskim gradom Zimnicea na suprotnoj obali Dunava povezan je trajektnim linijama. – Šire područje današnjega grada bilo je naseljeno već u neolitiku. Nedaleko od suvremenoga grada rimski car Vespazijan podigao je 69. utvrđeno naselje Novae kao važnu postaju na Dunavskom limesu. Za vladavine bizantskoga cara Maurikija ono je služilo kao ishodišna postaja za niz njegovih pohoda protiv Avara i Slavena sjeverno od Dunava (592–602). Pošto su ga 613. osvojili i srušili Avari i Slaveni, na mjestu suvremenoga grada Bugari su tijekom razvijenoga srednjega vijeka podigli novo naselje, koje se za osmanske vladavine od XV. do XIX. st. razvilo u značajno trgovačko i obrtničko središte. U Svištovu su Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo nakon rata (1788–91) sklopili mirovni sporazum (→ svištovski mir). Početkom rusko-osmanskoga rata (1877–88) oslobodili su ga Rusi te ga 1878. priključili velikoj Bugarskoj (→ bugarska). Za I. svjetskog rata združene postrojbe Centralnih sila prešle su 1916. Dunav kraj Svištova te započele osvajati južne dijelove Rumunjske.