SS [es es] (akronim od njem. Schutz-Staffeln ili Schutz-Staffel: zaštitni odred), terorističko-policijska organizacija u doba nacističkoga režima u Njemačkoj. A. Hitler osnovao je SS 1925., kao izabrani odred militarističke organizacije SA (Sturmabteilung: jurišni odred). Odred se osamostalio 1929., a za vođu (Reichsführer SS) bio je izabran H. Himmler. Pošto su nacisti 1933. došli na vlast, broj pripadnika SS-a brzo je rastao, a glavni mu je zadatak bio »unutarnja sigurnost«. Kada je 1936. Himmler postao i šef njemačke policije, cjelokupni je represivni aparat došao pod kontrolu SS-ovaca. Organizacija SS odigrala je veliku ulogu u svim pripremama za oružanu agresiju u Europi. Posebna formacija te organizacije – SS Totenkopfverbände (SS sastavi mrtvačke glave) – preuzela je upravljanje koncentracijskim logorima i logorima smrti. God. 1940. bile su od pripadnika različitih formacija SS-a (Verfügungstruppen, Allgemeine SS i Totenkopfverbände) stvorene posebne voj. jedinice – Waffen-SS (oružani SS). Za II. svjetskog rata različite formacije i jedinice SS-a počinile su strašne pokolje civilnoga stanovništva, osobito u logorima. U Nürnberškom procesu 1946. Međunarodni vojni sud proglasio je SS zločinačkom organizacijom. Na području okupirane Kraljevine Jugoslavije tijekom II. svjetskog rata djelovalo je nekoliko postrojba SS-a: 13. oružana brdska divizija SS-a Handžar (13. Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar ili Handžar divizija), sastavljena od bosanskohercegovačkih Bošnjaka i Hrvata, te 7. SS dobrovoljačka gorska divizija Princ Eugen (7. SS Freiwilligsten Gebirgsjägerdivision Prinz Eugen), pretežno sastavljena od banatskih Nijemaca, odnosno tzv. Folksdojčera.
