srednjodalmatinska kultura

srednjodalmatinska kultura, kultura starijega željeznog doba s početcima u kasnom brončanom dobu, koja je u razdoblju između VIII. i IV. st. pr. Kr. zauzimala prostor središnjeg dijela potonje rimske provincije Dalmacije; većim dijelom vezana je uz Delmate kao najznačajniju etničku skupinu. Osim otoka i priobalnoga pojasa, područje spomenute skupine čine velika krška polja (Sinjsko, Bekijsko-imotsko, Livanjsko, Duvanjsko i Glamočko) i planinski masivi oko njih i između njih. Nalazišta te skupine čini nekoliko stotina gradinskih naselja, uglavnom neistraženih, četrdesetak grobnih nalaza (Potočani, Vašarovine, Grude, Vičja luka kraj Bobovišća i Žaganj-dolac kraj Sumartina na Braču, Kopačina kraj Komiže na Visu), nekoliko špilja, sojeničko naselje Dugiš na Cetini, te jedno svetište (Gorica kraj Gruda). Potonje je suhozidna građevina s dvjema prostorijama, svetište i riznica nekoga božanstva kojemu su se u određenim prigodama donosili darovi i dio ratnoga plijena. Nalazi pokazuju da je hram bio u funkciji od kraja VIII. st. pr. Kr. do početka rimske vladavine. Posljednja faza razvoja srednjodalmatinske kulture čini prijelaz u mlađe željezno doba obilježeno snažnom helenizacijom, a potom i ranom romanizacijom.

srednjodalmatinska kultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57608>.