STRUKE:

Sombor

Sombor (madžarski Zombor [zɔ'mbɔr]), grad u sjeverozapadnoj Bačkoj, Srbija, nedaleko od srpsko-madžarske granice, 14 km istočno od Dunava i granice s Hrvatskom; 47 623 st. (2011). Pravoslavne crkve sv. Đorđa (Georgije) iz 1761. i sv. Jovana Preteče iz 1790. te katolička crkva Presvetoga Trojstva iz 1763. Sombor ima pedagoški fakultet (osnovan 1973), kazalište (1882), gradski muzej (1883), knjižnicu (1859), Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo «Vladimir Nazor». Proizvodnja akumulatora, specijalnih (dostavnih) automobila, elektrouređaja, boja i lakova, obuće, kožne galanterije i prehrambenih proizvoda. – Spominje se u XIII. st. kao vlastelinsko dobro, a 1360. kao naselje u posjedu plemićke obitelji Cobor, koja je 1478. gradila snažnu utvrdu. Premda su 1541. Osmanlije razorili naselje, već 1543. ono je bilo obnovljeno i pretvoreno u sjedište istoimene nahije u sastavu segedinskoga sandžaka. Osvojile su ga habsburške postrojbe 1687. tijekom Velikoga (Bečkog) rata za oslobođenje. Od 1702. vojno naselje u sastavu Potiske vojne krajine, koje je 1745. bilo razvojačeno. God. 1749. steklo je status slobodnoga kraljevskoga grada. Na njegov razvoj utjecala je izgradnja Velikoga kanala početkom XIX. st. Premda se nakon propasti Austro-Ugarske našao u sastavu Države SHS, već 13. XI. 1918. zaposjele su ga postrojbe Kraljevine Srbije. U Kraljevini SHS bio je u sastavu Bačke oblasti, a potom Dunavske banovine (1929–41). Nakon vojnog sloma monarhističke Jugoslavije bio je 1941. priključen Madžarskoj. U listopadu 1944. zaposjele su ga postrojbe Crvene i Jugoslavenske armije. Nakon II. svjetskog rata ušao je u sastav druge Jugoslavije kao dio Vojvodine.

Sombor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57126>.