Sijera Leone

ilustracija
SIJERA LEONE, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7

Sijera Leone (Republic of Sierra Leone), država u zapadnoj Africi, između Gvineje na sjeverozapadu, sjeveru i istoku (duljina granice 652 km), Liberije na jugoistoku (306 km) i Atlantskog oceana na jugozapadu; obuhvaća 71 740 km².

Prirodna obilježja

Sijera Leone sastoji se od aluvijalne obalne nizine (duljina obale 402 km), pred kojom su otoci Sherbro (478,6 km²), Tasso (7,8 km²), Banana (5,2 km²), otočje Turtle i dr., te 300 do 400 m visokoga pobrđa u unutrašnjosti, koje prema sjeveroistoku prelazi u stari kristalični masiv Loma (1940 m). Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorja Fouta Djallon. Na jugoistočnome dijelu dobro razvedene obale nalazi se 110 km duga laguna koja je u vezi s oceanom. Klima je tropska; u primorju (Freetown) prosječna je temperatura u siječnju 26,7 °C, a u srpnju 25,6 °C; kišno razdoblje traje od ožujka do listopada; godišnja količina kiše 2000 do 4700 mm. Rijeke Rokel (290 km), Moa (266 km), Sewa (209 km) i dr. plovne su samo u donjem toku. Biljni pokrov sastoji se od savana i od tropskih kišnih šuma u primorju i istočnom dijelu zemlje te šuma mangrova (primorje).

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2004. u Sijera Leoneu živi 4 963 298 st., a prema procjeni iz 2006. god. 6 005 250 st. ili 83,6 st./km². Stanovnici su pripadnici naroda Mende (26,0%), Temne (24,6%), Limba (7,1%), Kuranko (Kurango; 5,5%), Kono (4,2%), Fulbe (3,8%), Bullom-Sherbro (3,5%) i dr. (25,3%). Po vjeroispovijesti su muslimani suniti (45,9%), pripadnici tradicionalnih religija (40,4%), kršćani (11,4%) i dr. (2,3%). Prosječni godišnji porast stanovništva iznosi 3,4% (1998–2003); prirodni priraštaj 2,6%, odnosno 26,0‰ (2000). Natalitet iznosi 45,6‰, mortalitet 19,6‰, a mortalitet dojenčadi 148,7‰ (2000). U dobi je do 14 god. 44,7% st., od 15 do 59 god. 50,2%, a u dobi od 60 i više godina 5,1% st. (2002). Očekivano trajanje života iznosi 45,4 god. za muškarce, odnosno 48,7 god. za žene (2005). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 61,6% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu te u uslužnim djelatnostima 38,4% (2001). Sveučilište je u Freetownu; službeni je jezik engleski. Glavni je grad Freetown (786 900 st., 2004); ostali su veći gradovi (2004): Bo (148 705 st.), Kenema (126 966 st.), Makeni (81 715 st.), Koidu (79 981 st.); u gradovima živi 38,3% st. (2003).

Gospodarstvo

Građanski rat tijekom 1990-ih urušio je nacionalno gospodarstvo, te se početkom 2000-ih ono postupno obnavlja uz pomoć međunarodnih institucija. Unatoč znatnom rudnome bogatstvu, plodnom zemljištu i akvatoriju bogatom ribom, Sijera Leone je među najsiromašnijim zemljama. Održan je velik udjel siromašnog stanovništva od približno 60% (početkom 2010-ih). U razdoblju 2014–16. veliku ekonomsku štetu uzrokovala je epidemija ebolske hemoragijske groznice (umrlo je oko 4000 ljudi). Vrijednost BDP-a pala je s pet milijarda USD (2014), na 3,7 milijarda USD (2016); BDP po stanovniku iznosio je oko 500 USD (2016). U sastavu BDP-a najveći je udjel poljoprivrede (59%), potom uslužnoga sektora (34%) i industrije (7%). Poljoprivrednu ponudu čine riža, kakao, kava, palmino ulje i dr. Osnovu industrijskoga razvoja čini rudarstvo (željezna ruda, dijamanti, boksit, rutil), a rastući je sektor tekstilne i prehrambene proizvodnje. Vrijednost izvoza 2016. bila je 670 milijuna USD, a uvoza 1,3 milijarde USD. Glavninu izvoza čine rude, a potom kakao, kava, riba i dr. Uvoze se industrijski strojevi i oprema, gorivo, kemikalije, tehnička roba, hrana i dr. Najviše se izvozi u Obalu Bjelokosti (31,7%), SAD (28,3%), Belgiju (17,7%) i Kinu (6,6%). Uvozi se iz Kine (12,5%), SAD-a (9,7%), Indije (7,8%), Ujedinjenih Arapskih Emirata (7,2%), Singapura (6,2%), Belgije (5,5%) i dr. Veličina javnoga duga je 54,9% BDP-a (2016).

Promet

Sijera Leone ima samo 11 300 km cesta, od čega 8% asfaltiranih (2002). Međunarodna je zračna luka Lungi (Freetown), a glavna luka Freetown.

Novac

Novčana je jedinica leone (Le; SLL); 1 leone = 100 centa.

Povijest

Prvi tragovi naseljenosti Sijera Leonea mogu se pratiti već od neolitika. Pošto su do kraja VII. st. Arapi osvojili cijelu sjevernu Afriku, sve do Sudana i današnje sjeverne Nigerije, područje današnjega Sijera Leonea našlo se pod arapsko-islamskim utjecajem. Bantu-plemena Mende na sjeveroistoku i Temne u sr. dijelu živjela su u svojim plemenskim savezima kada su do obala Sijera Leonea u XV. st. stigli Portugalci, koji su zemlji dali ime. Za potrebe trgovine robovima i zlatom Portugalci su podignuli mnogobrojne utvrđene faktorije. Među prvima bila je ona podignuta 1495. na području današnjega Freetowna. Usporedno sa slabljenjem portugalske moći ondje su se u XVI. i XVII. st. pojavili njihovi europski suparnici. U XVI. i XVII. st. ondje se nalazilo nekoliko baza engleskih trgovaca robljem. God. 1787. bila je osnovana, prema zamisli Henryja Smeathmana, naseobina (Freetown) za bivše robove, crnce, koji su služili u britanskoj vojsci za Američkoga rata za neovisnost (1775–83), te za prebjegle i oslobođene robove koji su našli utočište u Velikoj Britaniji. Domorodački vladar plemena Temne, Nembana, prodao je 1788. Englezima pojas zemlje u primorju, čime je naseobina bila proširena; pokretači naseljavanja organizirali su se 1791. kao kompanija »Sijera Leone«, koja je 1807. ustupila sva svoja prava britanskoj vladi. Iduće godine taj je teritorij postao britanska krunska kolonija (1808). Kako je Parlament već 1807. stavio trgovce robova izvan zakona, britanski brodovi plijenili su njihove brodove te naseljavali oslobođene robove u priobalnom dijelu današnjega Sijera Leonea, što je dovelo do brza povećavanja broja stanovnika u koloniji. Ti prvotni naseljenici, nazivani Kreoli, bili su većinom kršćani i govorili su engleski. Budući da su često dolazili u sukob s domorodačkim plemenima, podržali su britansku kolonijalnu ekspanziju u unutrašnjost koja je započela od sredine 1800-ih. Prigodom britanskog prodora, na sjeveru je došlo do sukoba s francuskim kolonistima, koji su se utvrdili u Gvineji. Spor je konačno riješen britansko-francuskim sporazumom 1895., prema kojemu su osvojena područja u unutrašnjosti postala britanskim protektoratom Sijera Leone. God. 1898. izbio je veliki ustanak protiv britanske vlasti koji je, uz velike napore, bio ugušen tek iduće godine. Obalno i unutrašnje područje ujedinjeno je 1924.

Ograničena samouprava uvedena 1951. bila je proširena 1957; Narodna stranka Sijera Leonea (SLPP) zagovarala je neovisnost, koja je nakon pregovora s Velikom Britanijom postignuta 27. IV. 1961. Vođa SLPP-a Milton Margai bio je premijer do smrti 1964. Tijekom političke nestabilnosti u drugoj polovici 1960-ih bilo je i nekoliko državnih udara. Siaka P. Stevens bio je na vlasti 1968–85 (od 1971. predsjednik republike; 1978. uveo je jednostranački režim). Tijekom 1970-ih povremeno su izbijali nemiri i progonjeni su oporbeni lideri. God. 1985–92. predsjednik je bio Joseph Momoh. Građanski rat započeo je 1991 (1992. i 1996. bili su izvršeni državni udari); vodeće pobunjeničke snage imala je Revolucionarna ujedinjena fronta (RUF). Nakon izbora 1996. predsjednik je postao Ahmad Tejan Kabbah, lider SLPP-a (1997. bio je srušen državnim udarom, a 1998. vraćen je na vlast). Od 1997. nestabilno primirje održavale su snage iz više zapadnoafričkih zemalja predvođenih Nigerijom; većina unutrašnjosti bila je pod kontrolom pobunjenika koji su nadzirali i rudnike dijamanata (u njihovo krijumčarenje bila je uključena i Liberija). U srpnju 1999. bio je postignut mirovni sporazum te je uslijedio dolazak mirovnih snaga UN-a; potom su se povremeno obnavljali sukobi, a u svibnju 2000. vojno su intervenirale britanske snage. Kraj rata bio je proglašen u siječnju 2002 (poginulih je bilo oko 50 000, a raseljenih više od 2 milijuna). U svibnju 2002. A. T. Kabbah bio je ponovno izabran za predsjednika republike. God. 2003. UN je optužio liberijskoga predsjednika Charlesa G. Taylora za poticanje sukoba u Sijera Leoneu; mirovna operacija UN-a okončana je 31. XII. 2005. Na predsjedničkim izborima u rujnu 2007. pobijedio je Ernest Bai Koroma (reizabran je 2012; od 2002. predvodi stranku Svenarodni kongres).

Politički sustav

Prema Ustavu od 1. X. 1991 (dopune amandmanima iz 2002), Sijera Leone je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike poglavar je države, nositelj izvršne vlasti i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Biraju ga građani na općim izborima na 5 godina, s mogućnošću izbora na najviše dva uzastopna mandata. Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament (Parliament), sa 124 člana izabrana na mandat od 5 godina (112 zastupnika biraju građani na općim izborima, a 12 distrikti). Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s napunjenih 18 godina života. Sudbenu vlast imaju Vrhovni, Prizivni i Visoki sud pravde. Administrativno se Sijera Leone dijeli na 3 provincije i 1 područje. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 27. travnja (1961).

Sijera Leone. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55911>.