Sedan [sədᾶ'], grad u sjevernoj Francuskoj, u departmanu Ardennes; 16 428 st. (2017). Leži na rijeci Meuse u blizini francusko-belgijske granice. Poznat po jednoj od najvećih europskih utvrda (35 000 m²) u kojoj se danas nalazi muzej. Metalurgija; kemijska, prehrambena i tekstilna industrija (od XVII. do kraja XIX. st. važno središte izradbe draperije); proizvodnja medicinske opreme.
Prvo naselje na mjestu današnjega grada nastalo je uz rimsku utvrdu, uz koju se za franačke vladavine razvilo srednjovjekovno naselje. Nakon raspada Franačkoga Carstva, osvojio ga je polovicom IX. st. francuski kralj Karlo II. Ćelavi, a potom 870. njegov brat, istočnofranački (njemački) kralj Ludvig I. (II.) Njemački. Od XIII. st. zajednički posjed biskupa Reimsa i Liègea, 1379. dolazi pod francusku krunu, a 1424. stekla ga je plemićka obitelj La Marck, koja je iste godine započela gradnju utvrde, poslije dograđivane i restaurirane (XVI–XVII. st.). Sedan tijekom XVI. st. postaje središte kalvinizma, 1560. stječe status kneževine, a ženidbom 1594. dolazi pod vlast plemićke obitelji La Tour d’Auvergne pod kojom ostaje do 1642. kada je knez Frédéric-Maurice prisiljen, zbog sudjelovanja u neuspješnoj uroti protiv Luja XIII., prepustiti posjed Francuskoj. Za Francusko-pruskoga rata 1870–71. brojčano i tehnički nadmoćne pruske trupe pod zapovjedništvom Helmutha von Moltkea su kraj Sedana 1. IX. 1870. opkolile i porazile francusku vojsku pod zapovjedništvom Patricea de Mac-Mahona i prisilili ju na predaju. U borbama je poginulo i ranjeno više od 17 000 Francuza. Ukupno je zarobljeno 39 generala, približno 2800 časnika te više od 100 000 dočasnika i vojnika, a bio je zarobljen i Napoleon III., koji se nalazio u Mac-Mahonovu stožeru. Poraz kraj Sedana ubrzao je slom francuskog Drugoga Carstva i doveo do abdikacije Napoleona III. Za II. svjetskoga rata grad je prilikom njemačkog prodora u svibnju 1940. teško stradao. Nakon rata obnovljen je pod vodstvom arhitekta Jeana de Maillyja.
