Schwarz [švarc], David, hrvatski konstruktor i trgovac madžarskog podrijetla (Keszthely, Madžarska, 2. X. 1850 – Beč, 13. I. 1897). Tvorac prvoga upravljivog aluminijskog zračnog broda s benzinskim motorom. S trinaest godina nastanio se s majkom u Županji. Svršivši trgovački zanat, postao je uspješnim trgovcem drvom i izgradio pilanu u Našicama. Radeći na tehničkim izumima u pilani, počeo se zanimati za tehniku, osobito za letenje i došao do zamisli o gradnji upravljive zračne letjelice, pa je u Zagrebu 1880-ih radio na modelu zračnoga broda s benzinskim motorom. Kako bi mogao dalje razvijati svoj naum, otišao je u Njemačku, te se zaposlio u tvornici aluminija tvorničara Carla Berga, s kojim je radio na novoj aluminijskoj slitini (tzv. Schwarzov aluminij), pogodnijoj za izradbu letjelica. Pridobivši zanimanje ruskoga vojnog atašea, Schwarz je u Sankt Peterburgu 1893. izgradio zračni brod. No optužen za špijunažu u korist Austrije, uništio ga je dan uoči predstavljanja javnosti i pobjegao u Zagreb, odakle je nastavio tražiti potporu za ostvarivanje svoje zamisli. Na kraju su mu ju pružili njemački car Vilim II., C. Berg i balonar Bartsch von Siegeld, dodijelivši mu 1895. na raspolaganje vojno uzletište Tempelhof pokraj Berlina. Ondje je od aluminija izgradio zračni brod oblika topovske granate, ispunjen vodikom, dugačak 48 m, promjera 12 m, mase 3560 kg, obujma 3697 m³; pokretao ga je benzinski motor snage 11,76 kW. Brod je prvi put uspješno iskušao 8. X. 1896., kada se zbog slabe kvalitete plina podignuo samo jedan metar. Prvi službeni let zakazan za 15. I. 1897. Schwarz nije dočekao. Ipak, let je obavljen 3. XI. 1897., kada se brod srušio zbog pada remenja s propelera, a pilot se spasio iskakanjem iz letjelice. Potaknut Schwarzovom idejom, grof F. Zeppelin od Schwarzove udovice za 15 000 njemačkih maraka otkupio je projekt s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod, i njime nezasluženo stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda.
