Rostock [rɔ'stɔk], grad i upravno središte savezne zemlje Mecklenburg‑Vorpommern te važna luka u sjevernom dijelu Njemačke; 202 735 st. (2010). Leži na estuariju rijeke Warnow, uz obalu Baltičkoga mora. Staro središte grada nalazi se 15 km uzvodno od luke Warnemünde, koja je 1934. administrativno pripojena gradu. Rostock je srednjovjekovni hanzeatski grad sa sačuvanim starim, gotičkim crkvama (XIII–XV. st.), gradskom vijećnicom (XIII–XV. st.) i gradskim vratima (Petritor, Steintor i Kröpeliner Tor; XIII–XVI. st.). Važno je kulturno (pomorski, kulturnopovijesni i dr. muzeji), znanstveno (sveučilište, osnovano 1419; Institut za istraživanje mora), trgovačko i privredno središte poznato po brodogradnji i dr. industrijskim granama (metalna, elektrotehnička, elektronička, kemijska, prehrambena industrija, biotehnologija). Razvijen je i turizam; kupalište (pješčane plaže) i ljetovalište Warnemünde. Preko luke Rostocka odvija se vrlo živ trgovački (19,5 milijuna tona, 2010; četvrta po prometu u Njemačkoj) i putnički promet (2,2 milijuna putnika, 2005); trajektne veze održavaju se prema lukama Gedser (Danska), Trelleborg (Švedska), Ventspils (Latvija), Hanko (Finska). Iz luke vodi 430 km dug naftovod za područje Buna–Böhlen–Leuna. Međunarodna zračna luka. – Područje Rostocka bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. U ranom srednjem vijeku slavensko utvrđeno naselje (Roztoc) koje se prvi put spominje 1160., kada ga je osvojio danski kralj Valdemar I. Veliki. Na njegovu mjestu njemački su kolonisti 1200. podigli novo naselje (poslije Stari grad), koje je 1218. steklo gradske povlastice, a 1265. spojilo se s predgrađima (poslije Srednji i Novi grad) te je opasano bedemima. Potkraj XIII. i početkom XIV. st. Rostock je jedan od najznačajnijih članova Hanze. Nakon kratkotrajne vladavine plemića od Rostocka (od 1229) i Danske (od 1301), ušao je 1323. u sastav njemačke povijesne pokrajine Mecklenburg. U njezinu je sastavu ostao, uz prekid za švedske (1618–48. i 1700–21) i francuske okupacije (1806–13), sve do ujedinjenja Njemačke. Tijekom prve polovice XIX. st. razvio se u jedno od najjačih industrijskih središta sjeverne Njemačke. Za II. svjetskog rata teško stradao u savezničkim bombardiranjima.
