struka(e):
Rešetar, Milan
hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar
Rođen(a): Dubrovnik, 1. II. 1860.
Umr(la)o: Firenca, Italija, 14. I. 1942.
ilustracija
REŠETAR, Milan

Rešetar, Milan, hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar (Dubrovnik, 1. II. 1860Firenca, Italija, 14. I. 1942). U Beču i Grazu studirao slavistiku i klasičnu filologiju, 1882. položio ispit za srednjoškolskoga profesora, 1891. doktorirao u Grazu disertacijom Čakavština i njezine nekadašnje i današnje granice (Die Čakavština und deren einstige und jetzige Grenzen), a 1895. u Beču habilitirao temom Dubrovačke isprave od XIII. do XV. stoljeća (Die ragusanischen Urkunden des XIII–XV. Jahrhunderts). Srednjoškolski profesor u Kopru, Zadru i Splitu. U Beču kao nasljednik V. Jagića na slavističkoj katedri predavao 1908–19., a u Zagrebu na Filozofskom fakultetu bio redoviti profesor od 1919. do 1928., kad je otišao u mirovinu i preselio se u Firencu. Bio je član mnogih akademija znanosti u Europi, od 1924. pravi član JAZU. – Rešetar je bio filolog velike naobrazbe (pisao je na četirima jezicima), široka raspona zanimanja i bogata znanstvenoga i stručnoga opusa. Svojim je istraživanjima granica i glavnih obilježja čakavštine i štokavštine udario temelje hrvatskoj dijalektologiji. Podatke je skupljao iz pisanih spomenika i na mnogim terenskim istraživanjima hrvatskih govora. Za dijalektologiju su uz disertaciju važne studije Srpskohrvatski naglasak jugozapadnih govora (Die serbokroatische Betonung südwestlicher Mundarten, 1900), Štokavski dijalekt (Der štokavische Dialekt, 1907), Srpskohrvatske kolonije južne Italije (Die serbokroatischen Kolonien Süditaliens, 1911), još i danas nezaobilazna rasprava o jeziku, kulturi i povijesti moliških Hrvata. Kao vrstan tekstolog objavio je mnoge stare rukopise i književna djela, osobito dubrovačka, ali i 10 izdanja Gorskoga vijenca crnogorskoga autora P. P. Njegoša. Velik dio njegova opusa zauzimaju radovi o povijesti, kulturi, jeziku, književnosti rodnoga Dubrovnika. Uvjeren da su Hrvati i Srbi jedan narod s dva imena, Rešetar je smatrao da je i jezik jedan pa je zato objavio dvije inačice svoje gramatike, s primjerima na latinici i s primjerima na ćirilici: Elementar-Grammatik der kroatischen (serbischen) Sprache i Elementar-Grammatik der serbischen (kroatischen) Sprache (1916). Dopunio je numizmatičku zbirku dubrovačkoga novca svojega oca i pisao o numizmatici (Dubrovačka numizmatika, I–II, 1924–25).

Citiranje:

Rešetar, Milan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/resetar-milan>.