STRUKE:

ravnoteža

ilustracija
RAVNOTEŽA – a) stabilna, b) labilna, c) indiferentna; T - težište, O - ovjesište

ravnoteža, stanje u kojem su sve sile koje djeluju na neki sustav međusobno neutralizirane. Materijalna točka je u ravnoteži ako je vektorski zbroj sila koje na nju djeluju jednak nuli. Kruto tijelo je u ravnoteži ako je vektorski zbroj svih sila koje na nj djeluju jednak nuli i ako je algebarski zbroj svih momenata sila, s obzirom na svaku od tri bilo koje međusobno okomite osi, jednak nuli:

FR = FRxi + FRyj + FRzk = 0,

M0 = Mxi + Myj + Mzk = 0,

gdje su FR rezultantna sila, M0 rezultantni moment sila, 0 nulvektor, i, j, k jedinični vektori u smjerovima osi x, y i z.

Ravnoteža može biti stabilna, labilna ili indiferentna, već prema tome je li potencijalna energija sustava minimalna, maksimalna ili pak konstantnoga iznosa. Kada se sustav izvede iz stabilne ravnoteže, on ponovno sam od sebe prelazi u prijašnje stanje; ako se pomakne iz stanja labilne ravnoteže, prijeći će u stanje stabilne ravnoteže, dok će u slučaju indiferentne ravnoteže ostati u onome stanju u koje se dovede.

Dinamička ravnoteža stanje je sustava u kojem se suprotni procesi zbivaju približno jednakim brzinama tako da se tijekom dužeg vremena ne primjećuje promjena promatrane veličine. Primjerice, dinamička ravnoteža broja stanovnika nekog grada postignuta je kada se podjednak broj ljudi rađa i umire, doseljava i odseljava.

Termodinamička ravnoteža stanje je termodinamičkoga sustava u kojem su čestice tvari s različitim energijskim stanjima jednoliko raspoređene u prostoru pa se svojstva sustava tijekom vremena ne mijenjaju. Svaka tvar spontano teži prema unutarnjoj ravnoteži. Sustav u ravnoteži ima maksimalnu entropiju, njegovo se stanje ne može promijeniti bez vanjskih utjecaja.

Radioaktivna (sekularna) ravnoteža stanje je sustava uspostavljeno nakon nekoga vremena, broj radioaktivnih raspada u nizu radionuklida koji, osim prvoga, nastaju jedan iz drugoga radioaktivnim raspadom. Ako se s N1, N2, N3… označe količine radioaktivnih tvari u ravnoteži, a s T1, T2, T3… njihova vremena poluraspada, onda vrijedi jednadžba:

N1/T1 = N2/T2 = N3/T3 = 

Ravnoteža atmosfere ili stabilnost atmosfere stanje je u kojem se atmosfera nalazi, obilježeno stanjem čestica zraka. Ravnoteža atmosfere je stabilna ako se čestica zraka, pomaknuta nekom silom iz svojega položaja prema gore ili dolje, nakon prestanka djelovanja sile vraća u početni položaj; labilna je ako se čestica zraka nakon pomaka i dalje udaljuje od početnoga položaja; indiferentna je ako je čestica zraka u novom položaju ponovno u ravnoteži. Ravnoteža ovisi o vertikalnoj razdiobi temperature u atmosferi (stratifikaciji atmosfere). Ako se temperatura zraka koji nije zasićen vodenom parom smanjuje s visinom više od 1 °C na 100 m, ravnoteža je labilna, a ako je smanjenje temperature upravo 1 °C na 100 m (adijabatički temperaturni gradijent), ravnoteža je indiferentna; inače je stabilna.

ravnoteža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52003>.