Prop (Propp), Vladimir Jakovljevič (Jakovlevič), ruski književni teoretičar i folklorist (Sankt Peterburg, 29. IV. 1895 – Lenjingrad, danas Sankt Peterburg, 22. VIII. 1970). Profesor na Sveučilištu u Lenjingradu, član Akademije znanosti SSSR-a. Veći dio njegova interesa bio je usmjeren na rusko narodno pjesništvo, povijest junačkih epova i liriku, postanak obrednoga folklora te opća pitanja teorije i poetičnosti usmenoga stvaralaštva. Najpoznatiji je po proučavanju kompozicije i podrijetla bajki. Njegova studija Morfologija bajke (Morfologija skazki, 1928) zbog restriktivne (staljinističke) kulturne politike ponovno je bila objavljena tek 1969. Prop je na temelju čitanja određenoga broja ruskih bajki pokušao izdvojiti njihove zajedničke kompozicijske elemente. Riječ je o 31 funkciji na koju se svaka bajka može rastaviti (odlazak, povratak, kušnja, stjecanje čarobnoga sredstva, kazna), a usko su povezane s ulogama nositelja radnji (junak, protivnik, pomagač). Premda je ta koncepcija tek potkraj 1950-ih doživjela međunarodnu recepciju (i prijevode), snažno je utjecala na strukturalističku teoriju pripovijedanja (Tz. Todorov, H. Bremond). Ostala djela: Historijski korijeni čarobne bajke (Istoričeskie korni volšebnoj skazki, 1946), Ruski junački ep (Russkij geroičeskij êpos, 1955), Ruski agrarni praznici (Russkie agrarnye prazdniki, 1963), Problemi komike i smijeha (Problemy komizma i smeha, 1976).
