pjenišnik ili rododendron (grč. ῥoδόδενδρον) (Rhododendron), rod s približno 850 (po nekima do 1300) pretežito vazdazelenih i listopadnih vrsta grmova i niskoga drveća iz por. vrijesova (Ericaceae). Cvjetovi, većinom živih boja, skupljeni su u cvatovima poput grozda ili štitca, a građeni su od pet sraslih lapova čaške, 5 latica, 8 ili 10 prašnika i nadrasle plodnice, iz koje se razvija tvrdi plod višegradni tobolac s mnogo sjemenaka. Glavno razvojno središte roda nalazi se u himalajskom planinskom sustavu (s oko 700 vrsta), odakle se areal proteže u tri smjera: preko Indije i Malajskog arhipelaga na jug do sjeverne Australije (gdje raste samo vrsta Rhododendron lochae); drugi je smjer širenja prema sjeveroistočnoj Aziji i Sjevernoj Americi, a treći, s najmanje vrsta, prema zapadnoj Aziji i južnoj Europi do Portugala. Mnogobrojne se vrste, križanci i odlike zbog lijepih cvjetova uzgajaju kao ukrasne biljke, često pod imenom azaleja, npr. Rhododendron luteum, Rhododendron indicum, Rhododendron japonicum, Rhododendron ponticum, Rhododendron maximum, Rhododendron molle (A. molle), ili kao tzv. alpske ruže, Rhododendron ferrugineum i Rhododendron hirsutum. U Hrvatskoj je autohton samo dlakavi pjenišnik (Rhododendron hirsutum). Ima crvene cvjetove i vazdazelene, na rubu trepavičave, s donje strane žljezdasto istočkane listove. Raste na vapnenačkoj podlozi od Alpa do Balkanskoga poluotoka u zoni klekovine planinskoga bora, u nas od Gorskoga kotara do Velebita (Vaganski vrh). Odavno je zabilježen i hrđasti pjenišnik (Rhododendron ferrugineum), vezan za kiselu podlogu, no nalaz nikad poslije nije potvrđen pa se smatra da u nas ne raste.
