Pittsburgh [pi'tsbə:ɹg], industrijski grad u saveznoj državi Pennsylvaniji, SAD; 305 704 st. (2010), metropolitansko područje 2 356 285 st. Leži na sutoku rijeka Allegheny i Monongahela (njihovim spajanjem nastaje Ohio). Iako je tvrđava Fort Duquesne (poslije Fort Pitt) bila podignuta već 1754., naselje je sporo napredovalo (7248 st., 1820). Jače se počelo razvijati nakon pronalaska nafte i golemih rezervi najkvalitetnijeg antracita i kamenog ugljena u blizini grada. Pitssburgh postaje ubrzo čelična metropola svijeta (1/4 američke proizvodnje čelika), s golemim brojem koksara, visokih peći, čeličana, valjaonica, tvornica teških alatnih strojeva. Na osnovi proizvoda dobivenih koksiranjem razvila se snažna industrija kemikalija i eksploziva, te proizvodnja električnih strojeva, stakla, aluminija i konzervi; rafinerije nafte. Potkraj 1970‑ih i početkom 1980‑ih metalna je industrija uglavnom ugašena, pa je Pittsburgh izgubio znatan broj stanovnika (1950. bilo je 676 806 st.). U novije doba razvila se visoka tehnologija, robotika, biomedicina, financijske i dr. uslužne djelatnosti. Pittsburgh je jedno od središta američke nuklearne industrije (god. 1957. postao je prvi grad SAD-a koji se napajao električnom energijom iz nuklearne elektrane; ondje su izgrađeni prvi nuklearni reaktori za nuklearni nosač zrakoplova). Ima više sveučilišta i znanstvenih instituta, među kojima se ističu California University of Pennsylvania (1852), Duquesne University (1878), Carnegie Melon University (1967) s poznatim Carnegie Institute of Technology i nekoliko koledža. Pittsburgh se ubraja u istaknuta američka središta za industrijska istraživanja i unaprjeđenje tehničkih i medicinskih znanosti i fizike. Muzeji (Carnegie Museums – prirodoslovni, Andyja Warhola i dr.). Po prometu (ukupno 33,8 milijuna tona, 2010) se ubraja u vodeće riječne luke u SAD‑a. U Pittsburghu živi znatan broj Hrvata i njihovih potomaka; 1894. osnovana je Hrvatska bratska zajednica.
