paučnjaci (Arachnida), razred člankonožaca, među kojima su najpoznatiji predstavnici: pauci, škorpioni i grinje. Tijelo im je podijeljeno na prednje tijelo (prosoma) i stražnje tijelo (opistosoma). Udovi su samo na prosomi. Za hodanje služe 4 para nogu sastavljenih od 7 članaka. Prosoma je kod nekih s leđne strane pokrivena čvrstim pokrivačem, karapaksom. Kliješta se nalaze ispred usta, na prosomi, i služe za hvatanje, ubijanje i kidanje plijena. Na prosomi su i čeljusne nožice (pedipalpi), kojima opipavaju i pridržavaju plijen i hranu. Oči su paučnjaka jednostavne ocele. Želudac (uređaj za usisavanje) i crijevo kod većine paučnjaka građeni su od više pari postranih izbočina. Crijevo završava proširenjem u koje se ulijeva jedan par razgranatih, slijepo zatvorenih cijevi s funkcijom izlučivanja (Malpighijeve cijevi). Sustav za disanje sastoji se od niza vrećica sa stijenkama od tankih listića na kojima se odvija izmjena plinova, a zrak u vrećice dospijeva kroz otvore na površini tijela, tzv. stigme. Morski paučnjaci imaju listaste škrge; krvotok je otvorenoga tipa, a cjevasto srce smješteno je u prednjem dijelu opistosome. Krv je bezbojna, sadrži krvne stanice, a dišni je pigment hemocijanin. Živčani sustav građen je kao u člankonožaca. Paučnjaci su razdvojena spola; mužjaci su često manji od ženki; neki polažu jaja, a škorpioni i neke grinje rađaju žive mlade. Razvoj je izravan, bez preobrazbe, osim u grinja. Paučnjaci su ugl. stanovnici kopna, samo neke grinje i pauci žive u vodi. Najstarije su kopnene životinje koje dišu atmosferski zrak. Nastanjuju cijeli svijet, a nalaze se i na Arktiku te na Antarktici. Obuhvaćaju oko 30 000 vrsta. Dijele se u redove: štipavci (Scorpiones), čeljusnonozi (Pedipalpi), patuljasti paučnjaci (Palpigradi), tropski paučnjaci (Ricinulei), lažištipavci (Pseudoscorpiones), lažipauci (Opiliones), mračnice (Solifugae), pauci (Araneae) i grinje (Acarina).
