STRUKE:

Panonija

ilustracija
PANONIJA, rimska provincija Pannonia, III. st.

Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom. Panoniju su nastanjivali Panonci, pomiješani mjestimično s keltskim plemenima (Skordisci, Boji, Latobici i dr.). Rimljani su 35. pr. Kr. pod Oktavijanom počeli prodirati u Panoniju, koja je nakon Panonskoga rata od 12. do 9. pr. Kr. postala rimskom provincijom. Na poč. II. st. upravno je bila podijeljena na Gornju Panoniju (Pannonia Superior) na zapadu i na Donju Panoniju (Pannonia Inferior) na istoku. Dioklecijan je, provodeći 297. novi administrativni ustroj države, podijelio cijelu Panoniju na četiri područja. Gornju Panoniju podijelio je na Savsku Panoniju (Pannonia Savia ili Pannonia Ripariensis ili Pannonia Interamnensis) sa sjedištem u Sisciji (Siscia, danas Sisak) i na Prvu Panoniju (Pannonia Prima ili Pannonia Superior) sa sjedištem u Savariji (Savaria, danas Szombathely). Donju Panoniju podijelio je na Drugu Panoniju (Pannonia Secunda ili Pannonia Inferior ili Pannonia Sirmiensis) sa središtem u Sirmiju (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica) i na Panoniju Valeriju (Pannonia Valeria, po svojoj kćeri Valeriji) sa sjedištem u Sopijani (Sopianae, danas Pečuh). Pri diobi Rimskoga Carstva na zapadno i istočno, sve su četiri Panonije pripale zapadnom carstvu. Istaknutija središta u Panoniji bila su Vindobona (Beč), Carnuntum (Deutsch-Altenburg), Arrabona (Győr), Brigetio (kraj Komároma), Aquincum (Óbuda), Mursa (Osijek), Taurunum (Zemun), Cimbrianae (Székesfehérvár) i Scarbantia (Sopron). Panonija je nakon Rimljana došla pod vlast Istočnih Gota (453), Langobarda (527) i Avara (568). Već u VI. st. na području Panonije naselili su se i Slaveni. Kada je Karlo Veliki potkraj VIII. st. uništio državu Avara, Slaveni su ostali u Panoniji. Krajem IX. st. Madžari su prodrli preko Karpata u Podunavsku nizinu i potisnuli Slavene, zaposjedajući Panoniju Valeriju i Prvu Panoniju, osim njezina sjeverozapadnoga dijela, koji su držali Nijemci. Savska Panonija i Druga Panonija ostale su u posjedu Slavena. Otada se ime Panonija postupno gubi.

 

Panonija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46449>.