neuralgija (neur- + -algija), zajednički naziv za jake, iznenadne, nepodnošljive bolove u području inervacije (opskrbe) određenoga živca ili njegova ogranka. Bolovi su jednolična ili valovita intenziteta, šire se poput strijele ili munje, žarenja, svrdlanja ili probadanja, a traju od nekoliko sekundi do dvije ili tri minute. Neuralgični napadaji ponavljaju se nekoliko puta dnevno, ili učestalo, jedan nakon drugoga. Neuralgija nastaje zbog organskih oštećenja u sr. dijelovima živčanih putova, odakle se projiciraju bolni osjeti, pa se osjećaj bola javlja u zoni projekcije; može biti potaknuta i pokretima ili osjetnim podražajima u zoni projekcije bola. Najpoznatija je neuralgija živca trigeminusa, koja se obično javlja na jednoj strani lica, najčešće u području usana. Pojavljuje se spontano ili prilikom govora, žvakanja, uzimanja hladne vode ili slučajnog dodira kože lica ili sluznice, a jak bol izaziva refleksni, nehotični i nekontrolirani grč. Neuralgija se javlja i u području drugih moždanih živaca te međurebrenih živaca na prsima, npr. nakon herpesa zostera (postherpetična interkostalna neuralgija). Najdjelotvorniji su lijekovi antiepileptici (→ antikonvulzivi), osobito karbamazepin (tegretol), a u teškim slučajevima potrebni su radikalniji zahvati, pa i neurokirurško liječenje.
