STRUKE:

Nejd

Nejd ili Nedžd [ne62721d] (Najd [na62721d]), područje u središnjem i istočnom dijelu Arapskoga poluotoka, Saudijska Arabija; 1 390 000 km². Sastoji se od pustinjske, stjenovite visoravni koja na istoku (primorje Perzijskoga zaljeva) prelazi u nizinu. Sa sjevera, istoka i juga omeđena je pješčanim pustinjama Nafud, Al-Dahna i Rub al-Khali. Veći su gradovi (Riyadh, Buraydah, Unaizah i dr.) u oazama, gdje se tlo umjetno natapa; uzgajaju se žitarice, datulje i kava. U stočarstvu su najvažnije deve, konji, ovce i magarci. Uz obalu Perzijskoga zaljeva iskorištava se nafta. Željeznička pruga povezuje Riyadh s Dammamom na obali Perzijskoga zaljeva, a autocesta prolazi od Meke na zapadu preko Riyadha do Dammama na istoku zemlje. Iskorištavaju se bogata ležišta nafte i prirodnog plina. – Arapska plemena Nedžda iz srednje Arabije ostala su nepokorena za Trajanovih osvajanja države Nabatejaca 106. Oko polovice VII. st. Nedžd je bio član konfederacije arapskih plemena pod upravom islamskoga kalifa u Medini i Damasku. Izuzevši prolaznu vladavinu ismailitsko-šijitskih Karmata u X. st., Nedžd je nominalno priznavao vrhovnu vlast kalifa u Bagdadu (VIII–XIII. st.) i u Kairu (XIII–XVI. st.). Do polovice XVIII. st. u Nedždu su vladali neovisni feudalni kneževi, jer su Osmanlije od početka XVI. st. držali istočno arabijsko primorje i Hidžas (Al-Hijaz). Kneževi su se ujedinili tek oko 1740. pod emirom Muhamedom ibn Saudom iz južnoga Nedžda, pristašom vjerske sljedbe vahabita, koji je osvojio cijeli Nedžd i u njem uspostavio vlast svoje dinastije (Saudidi). U daljnjim ratovima, do 1810. osvojio je sjeverni Nedžd, Hasu, Kuwait, Oman i Hidžas. Vahabitski napadaji na Jemen, Siriju i Irak izazvali su osmansko-egipatsku intervenciju (1811–18) kao i kratkotrajno svrgnuće dinastije Saudida, koja se ubrzo vratila i iz nove prijestolnice Riyadha (od 1824) vladala u Nedždu sve do 1897., kada su Saudidi protjerani, a Nedžd je bio ujedinjen pod sjevernonedždskom dinastijom Rašida. Već 1902. Abdulaziz ibn Saud uspostavio je vlast stare dinastije i 1905. proglasio Nedžd kraljevstvom. U ratu s Osmanlijama i Rašidima Saudidi su osvojili 1913. Hasu i postupno širili svoju vlast na druga područja Arabije. Godine 1915. Ibn Saud sklopio je ugovor o protektoratu Velike Britanije nad Nedždom. Tijekom I. svjetskog rata Nedžd je ostao neutralan. Nakon rata oslobodio se nominalnoga suvereniteta Osmanskoga Carstva. Godine 1922. Rašidi su protjerani iz sjevernoga Nedžda, a 1924–25. osvojeno je i kraljevstvo Hidžas, odakle je protjerana hašemitska dinastija. Godine 1927. proglašeno je dvojno kraljevstvo »Al-Hidžas i Nedžd i priključene oblasti«, kojemu je Velika Britanija još iste godine priznala neovisnost. Kada je 1927–28. bio osvojen i Asir, novonastala državna tvorevina pretvorena je 1932. u unitarno kraljevstvo Saudijsku Arabiju.

Nejd. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43297>.