Namık Kemal [nαm'k kεmα'l], turski pjesnik i pisac (Tekirdağ, 21. XII. 1840 – otok Hij, 2. XII. 1888). Aristokratskoga podrijetla, poznavao je arapski, perzijski i francuski jezik. Zauzimao se za modernizaciju turskog društva, a zbog svojih naprednih stavova bio je često u sukobu s vlastima. Velik dio života proveo je u egzilu; u Engleskoj je objavljivao list Hürriyet, koji je imao velik utjecaj na širenje slobodarskih ideja u Turskoj. Jedan je od utemeljitelja turske moderne književnosti. Pisao je pjesme, drame, priče, romane, kritike i povijesna djela. U tursku književnost uveo je zapadne književne vrste, roman i dramu. Prvi je turski dramski pisac čije su se domoljubne drame izvodile na pozornici. Najpoznatija su mu djela drama Domovina ili Silistra (Vatan yahut Silistre, 1873) te romani Budnost (Intibah, 1876) i Cezmi (1888).
