Minerva (lat. Minerva, etrurski Menrva), rimska božica mudrosti i rata; zaštitnica umjetnosti i obrta te grada Rima. Premda joj je ime italsko (istoga korijena kao mens: duša, duh, misao), neki istraživači drže da su njezin kult Rimljani preuzeli od Etruščana već između VII. i VI. st. pr. Kr. Najprije su ju štovali uglavnom kao božicu različitih vještina i zanata i jedino je po tome nalikovala na grčku božicu Atenu. Pošto je pod utjecajem helenizma poistovjećivana s Atenom (III. do II. st. pr. Kr.), postala je zaštitnicom grada, vojske (u doba rata) i sve više sličila Ateni kao poslovično utjelovljenje umijeća i pameti. Zajedno s Jupiterom i Junonom, ubrajala se u trijadu kapitolskih božanstava, osobitih zaštitnika grada. Njezinu svetkovinu Velike kvinkvatre (Quinquatrus: peti dan nakon Ida u ožujku, tj. 19. III) slavili su navlastito obrtnici, učenici i učitelji, glumci, pisci i dr. (→ atena). U Rimu je imala nekoliko hramova (na Aventinu, Celiju, Eskvilinu, Kapitolu); njezinih kipova sačuvalo se razmjerno mnogo po cijelome bivšem Rimskome Carstvu.
