Marianne [maʀja'n], alegorijski nacionalni simbol slobodarske, republikanske Francuske u liku mlade djevojke s frigijskom kapom u bojama francuske trobojnice. Razvio se iz prikaza ženskoga stojećeg lika koji je 1792., odlukom Konventa, bio postavljen na državni pečat; slavan je postao otkako je 1830. E. Delacroix naslikao motiv sličan Mariannei kao personifikaciju slobode koja predvodi francuske revolucionare (Srpanjska revolucija). Taj je lik dobio ime 1848., a za Drugoga Carstva 1852–70. bio je zabranjen pa je postao simbolom otpora i protesta protiv bonapartističke vlasti (imenom Marianne nazivalo se i tajno republikansko društvo iz toga razdoblja). Za Treće republike (1870–1940) simbol se počeo službeno koristiti u gradskim vijećnicama i sudnicama; prvi je put poprsje Marianne bilo postavljeno u gradskoj vijećnici u Parizu 1880. Kao model za lik uzimale su se anonimne osobe sve do 1969., kada je kipar Alain Gourdon, zvan Aslan, za vijećnicu gradića Thiron-Gardaisa izradio bistu Marianne prema glumici B. Bardot, s nakanom ironizacije nacionalnog simbola. Unatoč autorovoj namjeri, takav je lik dobio opću potporu francuske javnosti, pa su od tada modeli za lik Marianne poznate Francuskinje (Mireille Mathieu, 1978; C. Deneuve, 1985; Inès de la Fressange, 1989; Laetitia Casta, 2000; Evelyne Thomas, 2003). God. 2002. izrađeno je poprsje prema anonimnoj osobi sjevernoafričkoga podrijetla (Beurette), kako bi se simbolizirala moderna, multietnička i tolerantna Francuska, ali taj pokušaj nije zaživio.
