ležaj.
1. U strojarstvu, strojni element koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (npr. osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i sl.) na mirujuće dijelove (npr. postolja, kućišta i sl.). Uz prenošenje sila s jednog elementa na drugi, osnovna mu je zadaća smanjivanje trenja između njih. Prema smjeru djelovanja sila, ležaj može biti poprečni i uzdužni. Poprečni ili radijalni ležaj prenosi isključivo sile okomite na os ležaja, a uzdužni ili aksijalni ležaj preuzima one sile koje djeluju u smjeru njegove osi. Postoji i kombinirani, radijalno-aksijalni ležaj.
Prema načinu rada ležajevi se dijele na klizne i kotrljajuće. U kliznom ležaju, ležajni dio osovine ili vratila (čep ili rukavac) oslanja se na glatku, izdašno podmazivanu cilindričnu plohu. Ona je redovito izrađena od materijala mekšeg od materijala čepa; smještena je u kućištu, a naziva se blazinica. Klizni ležaj izrađuje se kao zatvoreni (očni), s jednodijelnom blazinicom, ili kao otvoreni, s dvodijelnom blazinicom. Samoprilagodljivi ležaj ima blazinicu vezanu s kućištem preko kuglaste površine, pa se os ležaja može prilagoditi položaju osi vratila ili osovine. Blazinice se najčešće izrađuju od bijele kovine (slitina kositra, bakra, olova i antimona), bronce ili od sinteriranih metala, a u posebnim slučajevima od plastike, gume, drva i dr. materijala. Za podmazivanje redovito služi mineralno ili sintetsko ulje, a kod gumenih blazinica voda. Prednost je kliznoga ležaja bešuman rad, dobro amortiziranje udaraca, manja osjetljivost na nečistoće, veća tolerancija pri izradbi i lakši popravci.
Kotrljajući ili valjni ležaj ima između osovine i tijela ležaja umetnut niz valjnih tijela (npr. valjaka ili kuglica), koja se za vrijeme rada kotrljaju. Ta su tijela obično smještena između dva prstena, jednoga navučenog na osovinu, a drugog utisnutog u kućište stroja. Kako bi se spriječilo trenje među valjnim tijelima, poseban držač (kavez) osigurava među njima stalni razmak. Prema rasporedu valjnih tijela ležajevi mogu biti jednoredni i dvoredni, a prema obliku kuglični, valjkasti, igličasti, bačvasti i stožasti. Podmazuju se najčešće mašću, ali i uljem ako su na takvu mjestu gdje je moguće osigurati dotok čistog ulja. Mogu se izvesti kao aksijalni, radijalni ili aksijalno-radijalni. Obično su od metala, a u novije se doba dijelovi valjnih ležaja izrađuju i od keramičkih materijala. Kotrljajući ležajevi danas su u najširoj upotrebi, a u odnosu na klizne ležajeve njihove su prednosti: manji gubitci zbog trenja (koeficijent trenja kotrljanja znatno je manji od koeficijenta trenja klizanja), lakše održavanje i nadzor, neznatan utrošak maziva, manji su i serijski se proizvode u normiziranim izmjerama pa su zato lako zamjenljivi i jeftiniji.
2. U građevinarstvu, dio konstrukcije preko kojega se opterećenje konstrukcije ili njezina dijela prenosi na potpornu konstrukciju ili temelj. Prema stupnju slobode gibanja što ga omogućuje konstrukciji, razlikuje se pomični i nepomični ležaj. Pomični ležaj omogućuje translatorne pomake u svim smjerovima, samo u određenim smjerovima, ili samo u jednom smjeru. Može biti konstruiran tako da omogućuje ili sprječava zaokretanje. Nepomični ležaj sprječava samo translatorne pomake, a pritom omogućuje zaokretanje, ili pak sprječava obje vrste pomaka. Prema materijalu ležaj može biti betonski, armiranobetonski, čelični, elastomerni ili teflonski. Elastomerni ležaj omogućuje ograničene translatorne i rotacijske pomake. Ležajevi mogu biti jednostavni ili vrlo složeni, što ovisi o vrsti i svojstvima konstrukcije koju nose.
3. Kod namještaja, krevet ili postelja.
