Léger [ležẹ'], Fernand, francuski slikar (Argentan, 4. II. 1881 – Gif-sur-Yvette kraj Pariza, 17. VIII. 1955). Studirao arhitekturu u Caenu (1897–99) i slikarstvo na akademijama u Parizu (1900–05). Pod utjecajem neoimpresionista, P. Cézannea i H. Rousseaua (1907–10), a nakon 1910. kubizma, orfizma i futurizma, stvorio je vlastiti likovni izraz. Radio je monumentalne, statične figuralne kompozicije depersonaliziranih likova, često obogaćene tehničkim pojedinostima moderne civilizacije (zupčanici, dijelovi strojeva i sl.), koristeći geometrizirane plohe naglašenih kontura te čiste i blistave boje u jakim kontrastima (Žena s cvijećem, 1922; Velika parada, 1954). Sintetiziranjem oblika, u jednom razdoblju svojega stvaralaštva približio se geometrijskoj apstrakciji (zidne dekoracije za Le Corbusierov paviljon na Međunarodnoj izložbi primijenjenih umjetnosti u Parizu 1925). Radio je grafiku, scenografiju, zidne dekoracije, keramiku, skulpturu i plakate, zatim izrađivao nacrte za mozaike (pročelje crkve u Assyju) te vitraje i tapiserije (crkva u Audincourtu, 1951). Ilustrirao je vlastite knjige, u kojima je zastupao svoje likovne teze. Značajan je i njegov doprinos filmu: režirao je reprezentativni dadaistički film Mehanički balet (Ballet mécanique, 1924), bio je koscenograf filma Neljudska (L’Inhumaine, 1924) M. L’Herbiera, a napisao je i više teorijskih spisa o filmu u kojima je zastupao poglede francuske avangarde. Muzej »Fernand Léger« otvoren je u Biotu.
