STRUKE:

Labin

ilustracija
LABIN

Labin, grad u Istri, uz obalnu cestu Pula–Rijeka; 6884 st. (2011). Leži na uzvisini (264 m) iznad Podlabina (novi dio grada), 6 km udaljen od mora (Rabac). Stari dio grada ima srednjovjekovni izgled. Sačuvana su glavna gradska vrata sv. Plora (Florus; XVI. st.), gradska loža (XVII. st.), utvrde Fortica i Torijon, pročelje crkve sv. Justa (Slaveni su ju porušili 611., obnovljena u IX. st.) na mjestu gradskoga zvonika iz 1623 (visok 33 m), crkva Blažene Djevice Marije (1336., proširena 1420., posvećena 1582), barokna crkva sv. Stjepana (XVII–XVIII. st.), renesansna crkva sv. Marije Tješiteljice (sv. Marija ot Zdrôvlja; 1420) sa zbirkom sakralnih umjetnina, gotička kapela sv. Marije Magdalene (XIV. st.), crkvica sv. Kuzme i Damjana (grobna kapela obitelji Depangher), crkva sv. Franje Asiškoga (1942), crkva sv. Marije od Karmela (Gospa od Karmela; 1615., obnovljena 1867), pinakoteka; renesansne i barokne palače: pretorska (XV. st.), Scampicchio (XVI. st.), zatim Franković-Vlačić, Manzin i Negri (XVII. st.) te Battiala-Lazzarini (XVIII. st.); ruševine crkvica sv. Antuna Padovanskoga, sv. Mihovila te romaničke sv. Mikule (XI. st.). Izvan gradskih zidina nalazi se loža, obnovljena 1777., danas lapidarij. Tekstilna industrija; proizvodnja poljoprivrednih strojeva, igračaka i dr. Muzej Labinštine; Mediteranski kiparski simpozij (zaselak Dubrova; od 1970) s parkom skulptura. Rodno mjesto M. Vlačića (memorijalna zbirka); njegova rodna kuća obnovljena je sredinom 1990-ih, a spomenik mu je izradio Mate Čvrljak. – Na području starijega grada nalazilo se antičko liburnsko naselje Albona (Alvona). U rimsko doba spominje se kao municipij Albonensium, a na reljefu iz III. st. kao res publica Albonessium. Od kraja V. st. Labinom su, kao i cijelom Istrom, vladali Ostrogoti, Bizant i Langobardi, a 788. potpao je pod franačku vlast. Utvrđeni je grad u ranome srednjem vijeku pripadao hrvatskoj državi, a njegovi su predstavnici sudjelovali na Rižanskome saboru (804). Spominje ga i bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet, prema kojemu je Hrvatska »dopirala do grada Labina« (Ἀλβοῦνος). Potkraj XI. st. postao je sastavnim dijelom Istarske markgrofovije, kojom su 1208–1420. vladali akvilejski patrijarsi. U tom je razdoblju gradom upravljao gastald, u čijim se rukama nalazila sudbena i porezna vlast, te župan s dvama sucima i Malim vijećem. Isto je razdoblje bilo obilježeno bunama (1326., 1385) i obranom komunalne samouprave, te nastojanjima grofova Goričkih da osvoje (1295., 1352., 1356) i pripoje Labin svojim posjedima. Za razdoblja mletačke uprave (1420–1797) podignute su gradske zidine i glavna gradska vrata sv. Plora (1587). Snažna kolonizacija u XVI. st. odrazila se na promjene u sastavu gradskoga stanovništva pa je polovicom XVI. st. zabilježen veći broj novonaseljenih morlačkih obitelji. U XVI. st. Labin su više puta pokušali zauzeti uskoci. U XVII. st. grad se proširio i izvan zidina; 1622. pred gradskim je vratima bila podignuta barokna gradska loža, u kojoj se sudilo, a pred njom trg s javnim zgradama i trgovinama. Nakon pada Venecije (1797) Labin je bio pod austrijskom upravom, a 1809–13. u sastavu Ilirskih pokrajina. Nakon ponovnoga pripajanja Habsburškoj Monarhiji bio je znatno moderniziran, osobito zahvaljujući otvaranju rudnika ugljena. Pritom se u podnožju staroga dijela grada razvilo novo naselje Podlabin. Rapalskim ugovorom 1920. Labin je, zajedno s cijelom Istrom, bio izručen Kraljevini Italiji, a zbog pojačane talijanizacije 1921. došlo je do pobune rudara (→ labinska republika). U jesen 1942. osnovan je na području Labina prvi pokrajinski narodnooslobodilački odbor. Nakon kapitulacije Italije (8. IX. 1943.) partizani su razoružali talijansku posadu i oslobodili grad, a 20. IX. zajedno s drugim dijelovima Istre odlukom ZAVNOH-a Labin je pripojen Hrvatskoj. Početkom listopada, u sklopu velike ofenzive na Istru, njemačka vojska okupirala je grad. Labin je konačno bio oslobođen početkom svibnja 1945. Nakon II. svjetskoga rata ušao je u sastav SR Hrvatske kao dio zajednice općina Rijeka. God. 1962–99. sjedište općine. Od 1990. u sastavu je Istarske županije.

Labin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.3.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34985>.