Kubrick [kju:'brik], Stanley, američki filmski redatelj, scenarist i producent (New York, 26. VII. 1928 – Harpenden, 7. III. 1999). Sa 17 godina bio je fotograf časopisa Look, od 1950. snimao i režirao kratkometražne dokumentarne filmove, na igranom filmu debitirao 1953., a prvi je veći uspjeh postigao kriminalističkom dramom Uzaludna pljačka (The Killing, 1956). Smisao za slijeđenje, ali i davanje osobnoga priloga aktualnim trendovima, pokazuje antimilitarističkim filmom s radnjom za I. svjetskog rata Putevi slave (Paths of Glory, 1957), koji je zainteresirao i inozemnu kritiku. Nakon povijesnoga spektakla Spartak (Spartacus, 1960) režirao je osam filmova, tematski i pristupom često senzacionalnih i vizualno raskošnih, koji ga izdvajaju iz središnje struje hollywoodske produkcije i pozicioniraju kao jednog od najistaknutijih autora modernoga filma. Lolita (1962) je prilagodba provokativnoga romana V. Nabokova, a groteskna antimilitaristička fantazija Dr. Strangelove (Dr. Strangelove, or How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb, 1964) početak je njegova usmjeravanja prema fantastici. Idućim filmom pronašao je model za daljnje ambiciozne težnje prema izvornosti sadržaja i spektakularnosti realizacije: 2001: odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey, 1968), po mišljenju najvećega dijela kritike najuspjeliji i najoriginalniji znanstvenofantastični film uopće, realiziran je u Engleskoj, gdje se Kubrick stalno nastanio. Paklena naranča (A Clockwork Orange, 1971), prema romanu A. Burgessa, stilizirana je crnohumorna vizija dehumaniziranoga svijeta bliže budućnosti, Barry Lyndon (1975), prema romanu W. M. Thackerayja, povijesna je freska iz XVIII. st., Vidovnjaštvo (The Shining, 1980), prema romanu S. Kinga, okušavanje u sve raširenijem žanru filma strave, film Full Metal Jacket (1987) osobni je komentar rata u Vijetnamu, a Oči širom zatvorene (Eyes Wide Shut, 1999), osuvremenjena obradba romana A. Schnitzlera, poniranje je u pandemonij moralnih devijacija i seksualnih neuroza.
