STRUKE:

Kreta

ilustracija
KRETA polovicom II. tisućljeća pr. Kr.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Kreta (Kriti, grčki Κρήτη, Krḗtē, novogrčki izgovor [kri'ti]), grčki otok u istočnome dijelu Sredozemnoga mora; obuhvaća 8261 km² sa 623 065 st. (2011). S okolnim nenaseljenim otočićima čini istoimenu regiju (8336 km²). Najveći je i najvažniji grčki otok (zauzima 6,3% državnoga teritorija). Dug je 256 km, širok 12 do 57 km; duljina obale iznosi 1046 km. Brdovit otok građen je pretežito od mezozojskih vapnenaca (pojave krša). Goli planinski masivi Lefka (Leuká; 2452 m), Psiloritis (Psēloreítēs; također Idi/Ídē ili Ida; s najvišim vrhom Krete, 2456 m) i Dikti (Díktē; 2148 m) postupno se spuštaju prema sjevernoj, dobro razvedenoj obali. Klima je sredozemna; godišnja količina oborina 400 do 500 mm. Prirodni šumski pokrov je gotovo potpuno iskrčen. Najgušće su naseljene riječne doline, prostrana, južno položena ravnica Mesara (Messará; središte poljoprivredne proizvodnje) i kraj uz sjevernu obalu s gradovima Iraklionom, Hanijom (Khaniá), Retimnom (Réthymno). Uzgoj maslina, agruma, vinove loze, duhana, badema, povrća, ljekovitoga bilja i dr. Stočarstvo (koze, ovce); proizvodnja sira. Ribarstvo. Prehrambena industrija, proizvodnja polimernih materijala, strojeva; proizvodnja keramike, predmeta od kože i dr. Razvijen turizam (oko dva milijuna turista godišnje). Upravno je središte i glavna luka grad Iraklion. Trajektne linije povezuju Kretu s kopnenom grčkom, a brodske s ostalim zemljama Sredozemlja. Međunarodni zračni promet odvija se preko zračne luke u Iraklionu. – Prvi tragovi ljudske prisutnosti na Kreti mogu se pratiti od VI. tisućljeća pr. Kr. U III. tisućljeću pr. Kr. na otoku se razvila kretska ili minojska kultura, s glavnim središtem u Knosu. Krećani su bili u uskoj vezi s antičkim državama Bliskog istoka, odakle su preuzeli mnoge elemente svoje kulture, koju su onda prenijeli i na grčko kopno (→ mikenska kultura). Polovicom II. tisućljeća pr. Kr. Kreta je bila jaka pomorska država i kulturno središte Egejskoga mora. Oko 1500. pr. Kr. Kretu su osvojili Mikenjani s matičnoga grčkog kopna. Unatoč promjeni političke vlasti i snažnomu potresu koji je 1450. pr. Kr. potresao istočno Sredozemlje, društveno-kulturni razvoj Krete nastavio se sve do približno 1400. pr. Kr., kada su na otok s Peloponeza prodrli Ahejci i uništili kretsku državu. Ahejce su s Krete potisnuli Dorani, koji su kolonizirali otok u XI. st. pr. Kr. i na njemu uspostavili mnoštvo malih kraljevstava. Kreta nakon toga nije nikada dostignula nekadašnju snagu i važnost. Tijekom prijelaznoga (oko 1000. do 800. pr. Kr.), arhajskoga (800. do 480. pr. Kr.), klasičnoga (480. do 336. pr. Kr.) i helenističkoga doba antičke Grčke, Kreta je bila na margini grčkog društveno-političkog razvoja. Zahvaljujući toj izoliranosti, kretske su državice očuvale neovisnost sve do 67. pr. Kr., kada su otok osvojili Rimljani i priključili ga afričkoj provinciji Cirenaici. Nakon podjele Carstva 395., Kreta je ušla u sastav Istočnorimskoga, kasnijega Bizantskoga Carstva, u sklopu kojega je bila sve do 824., kada su ju zauzeli Arapi. Nakon njih, otok je ponovno bio u sastavu Bizantskoga (961–1204), potom Latinskoga Carstva (1204–10) te Mletačke Republike (1210–1669). Za mletačke vlasti, pod nazivom Candia (Kandija), Kreta je bila značajna točka za trgovanje s Bliskim istokom. Osmansko zaposjedanje otoka započelo je 1645., a završilo je 1669. osvajanjem njezina glavnoga grada Candije (danas Iráklion). Nakon više ustanaka (1770., 1821., 1853., 1864–66), Osmansko Carstvo bilo je 1868. prisiljeno dati otoku poseban statut. Nakon ustanka 1897., uz intervenciju europskih sila, Kreta je dobila autonomiju 1898. i 1899. ustav. God. 1912. Grčka je anektirala otok, a 1913. aneksija je priznata Londonskim ugovorom. Zbog iznimnoga strateškog položaja u istočnom Sredozemlju, Nijemci su u II. svjetskom ratu zračnim desantom izvršili prepad na otok (Operacija Merkur, 20. V. 1941) te ga kroz nekoliko dana zauzeli, čime su zaokružili stvaranje »europske tvrđave«. Britansko-grčke postrojbe evakuirala je britanska mornarica. Gubitci su na objema stranama bili veliki. Kreta je bila pod njemačkom okupacijom sve do kraja II. svjetskog rata.

Kreta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33914>.