köröška kultura

köröška kultura [kœ'rœš~] (Körös kultura, kultura Körös), ranoneolitička kultura jugoistočne Madžarske (VI. tisućljeće pr. Kr.), nazvana prema rijeci Körös, lijevom pritoku Tise; u Rumunjskoj poznata pod imenom Criş. Zbog srodnosti sa starčevačkom, često se navodi kao kultura Starčevo-Körös. Naselja su bila podizana na riječnim terasama s poluukopanim kolibama ili pravokutnim kućama od pletera i zemlje. Stanovnici su se bavili lovom, ribolovom, skupljanjem plodova, uzgojem ovaca i koza, u manjoj mjeri goveda i svinja, a poljodjelstvo je bilo slabije razvijeno. Mrtve su pokapali u jamama unutar naselja, položene u zgrčenu položaju. Od uporabnih predmeta karakteristične su velike, grube keramičke posude debelih stijenki za spremanje zaliha hrane; svakodnevno posuđe čine polukuglasti ili kuglasti lonci i zdjele, ukrašeni otiscima prsta ili nokta, barbotinom, reljefnim zoomorfnim i antropomorfnim likovima. Od keramike su se izrađivali i pečati (pintadere), utezi za ribarske mreže i tkalačke stanove, pršljenci za vretena te antropomorfni ženski kipići. Oruđa i oružje izrađivali su se od kamena, osobito kremena (strugala, nožići, oštrice), kosti (udice, šila, spatule) ili životinjskih rogova (motike, sjekire).

köröška kultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33251>.