Kandahar [~ha'r] (Qandahār [qandaha:'r]), grad i upravno središte istoimene pokrajine u južnom Afganistanu, podno krajnjih ogranaka zapadnog Hindukuša; 363 100 st. (2009). Leži na visini od 1006 m, na važnoj prometnici Kabul–Kandahar–Herat; cestom preko prijevoja Chaman povezan je s Quettom u Pakistanu. Kandahar je središte plodne oaze natapane vodom rijeke Arghandab (uzgoj voća, vinove loze). Preradba vune i voća. Povijesni i etnografski muzej. Sveučilište, osnovano 1990. Zračna luka. – Grad je nastao u antičko doba na strateški i prometno značajnoj cesti koja je središnju Aziju povezivala s Indijom. Od Darija I. bio je u sastavu Perzijskoga Carstva, sve do 329. pr. Kr., kada ga je osvojio Aleksandar III. Veliki. Prema legendi, on je bio njegov osnivač. Od 323. pr. Kr. Kandahar je bio u sastavu države Seleukida, Maurijskoga Carstva dinastije Gupta, Baktrije i novoperzijske države dinastije Sasanida. Oko 637. ušao je u sastav arapske države, a nešto poslije u sastav država dinastije Safarida (IX. st.), Samanida (X. st.) i Gaznavida (XI–XII. st.). U prvoj polovici XII. st. grad su osvojili Mongoli pod Džingis-kanovim vodstvom. U njihovim je rukama ostao do 1383., kada ga je razorio Timur. Od XV. st. Kandahar je bio u sastavu države Turkmena, Velikoga Mogula (XVI. st.), Sefevida (od XVII. st.) i Nadira I., koji ga je razorio 1738. Godine 1747. Ahmad-šah Durani proglasio ga je prijestolnicom neovisnog Afganistana (do 1776) i od 1761. dao izgraditi obnovljen Kandahar prema strogom planu 8 km istočnije. Za prvoga (1838–42) i drugoga (1878–80) britansko-afganskoga rata bio je pod britanskom okupacijom.
