Hunyadi [hu'ńαdi], János (Ivan, Janko), ugarski namjesnik i vojskovođa (?, ? 1407 – Zemun, 11. VIII. 1456). Prvotno familijar i paž u više velikaša, potom u kraljevskim pratnjama Sigismunda Luksemburgovca 1430–37. i Albrechta II. 1438–39., koji ga je 1439. postavio za severinskoga bana i povjerio mu obranu granice na Dunavu. Za zasluge u prijestolnim borbama nakon kraljeve smrti, kralj Vladislav I. Jagelović imenovao ga je 1441. erdeljskim vojvodom i beogradskim kapetanom. Godine 1440–44. Hunyadi je stekao europsku slavu protuosmanskoga vojskovođe, osobito pobjedama kraj Beograda 1441., u Erdelju i Vlaškoj 1442. te kraj Niša i Sofije u »dugoj vojni« 1443–44., što mu je osiguralo premoćan utjecaj u Ugarskoj; u bitki kraj Varne 1444. bio je poražen. Za kralja Ladislava V. Postuma bio je 1446–52. ugarskim gubernatorom, namjesnikom Kraljevstva. Sukobio se 1446. s Celjskima oko slavonskoga banata i vranskoga priorata te s njihovim zaštitnikom carem Fridrikom III. (IV.), kojemu je potkraj te godine preoteo Győr. Na sjeveru Kraljevstva od 1447. ratovao je protiv čeških plaćenika; poraz kraj Lučenca 1451. oslabio je njegov položaj u Ugarskoj. Bio je poražen od Osmanlija 1448. na Kosovu, a 1454. potukao ih je kraj Smedereva i Kruševca. U međuvremenu, kralj mu je Ladislav V. Postum, mjesto naslova gubernatora, 1453. dao naslove vrhovnoga kapetana Kraljevstva, upravitelja kraljevskog prihoda i trajnoga kneza Bistriţe te ga obdario novim posjedima (među inim, i u Križevačkoj županiji) i grbom. Posebice se istaknuo u borbama za Beograd, koji je u lipnju 1456. opsjela vojska sultana Mehmeda II. Posada utvrde, Hunyadijeve postrojbe i križari Ivana Kapistrana, razbila je opsadu i 22. VII. odnijela pobjedu. Hunyadi je umro od zaraze što je izbila na bojištu i pokopan je u katedrali u Erdeljskom Biogradu (Alba Iulia). U usmenoj je predaji poznat kao Sibinjanin Janko.
