Hrvatska gospodarska komora (HGK), strukovna udruga gospodarstvenika, najstarija institucija te vrste na području Hrvatske. Potječe od trgovačko-obrtničke komore, koja je počela s radom 16. II. 1852. u Zagrebu na temelju carskoga patenta od 18. III. 1850. U 1920-ima komora je bila znatno modernizirana, pa je bila snažna i ugledna instituciju u europskim razmjerima. God. 1932. podijeljena je na Trgovinsko-industrijsku i Zanatsku komoru, a 1938. zasebno su bile formirane Trgovinska i Industrijska komora. Izuzevši nekoliko poratnih godina, od tada pa sve do 1962., kada je ponovno osnovana jedinstvena Privredna komora Hrvatske, komore su djelovale kao zasebne granske ustanove. Prema Zakonu iz 1991. djeluje pod nazivom Hrvatska gospodarska komora, a zadržala je ustroj koji se temelji na europskoj tradiciji organiziranja komora, s obvezatnim članstvom i djelokrugom poslova utvrđenih zakonom (javno-pravni model komore). Osnovne su zadaće HGK-a: zastupanje, usklađivanje i zaštita zajedničkih interesa članica pred državnim tijelima; sudjelovanje u oblikovanju gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike; promicanje hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu; pružanje usluga burze roba, usluga i sekundarnih sirovina; poslovna izobrazba te izvršavanje povjerenih joj javnih ovlasti i dr. U sastavu HGK-a danas djeluje 19 županijskih komora i Komora Zagreb. Strukovni ustroj temelji se na djelovanju 33 strukovna udruženja. HGK financira se iz doprinosa i drugih prihoda na neprofitnoj osnovi. Najviši je organ upravljanja Skupština Komore. HGK je članica svjetskog udruženja komora ICC (International Chamber of Commerce) iz Pariza i članica Eurochambres iz Bruxellesa.
