struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Haarlem [ha:'rlεm], glavni grad pokrajine Noord-Holland, zapadna Nizozemska; 165 800 st. (2023). Leži 19 km zapadno od Amsterdama, na rijeci Spaarne, ispresijecan mnogim kanalima. Među najznamenitije graditeljske spomenike ubrajaju se crkva Grote Kerk ili Sint-Bavokerk iz XIV–XV. st., tržnica mesa (Vleeshal; 1603), gradska vijećnica iz XIV. st. (pregrađena početkom XVII. st.), crkve Nieuwe Kerk (XVII. st.) i katedrala Sint-Bavo (1895–1930) te srednjovjekovna gradska vrata (Amsterdamse Poort). Visoke škole; kazališta, umjetnički muzej Fransa Halsa (slike nizozemskih majstora te zbirka moderne umjetnosti), arheološki i znanstveno-umjetnički Teylerov muzej (osnovan 1778., najstariji u Nizozemskoj; zbirka slika te prirodoslovnih i tehničkih izložaka), povijesni i drugi muzeji. U novije doba uslužne djelatnosti imaju veći značaj od industrije (strojograđevna, farmaceutska, elektronička, prehrambena); turizam. Stara izdavačka djelatnost (tiskar Laurens Janszoon Coster primjenjivao je pomična slova i prešu za tisak već u prvoj polovici XV. st.). Haarlem je središte cvjećarstva (trgovina lukovicama, osobito tulipana). Kraj Haarlema nalazi se industrijski park Waarderpolder. Plovnim je kanalima povezan s Amsterdamom (izgrađen 1632) i Leidenom (1657), a preko Spaarne sa Sjevernim morem (Sjevernomorski kanal ili Noordzeekanaal; Amsterdam–IJmuiden). – Prvi se put spominje u X. st.; pod vlašću grofovije Holandije, gradska prava dobio je 1245. Haarlem je sudjelovao u ustanku sjevernih nizozemskih pokrajina protiv Španjolske (1568–81) i sedam se mjeseci (1572–73) odupirao španjolskoj opsadi, pa su zbog toga građani nakon kapitulacije bili izloženi odmazdi (više od 4000 ubijenih). Od 1577. bio je ponovno pod grofovijom Holandijom te je zajedno s njom 1581. uključen u Ujedinjenu Nizozemsku. U XVII. st. nastupilo je zlatno doba u gospodarskom i kulturnom razvoju Haarlema, poznatoga po brodogradnji, pivarstvu i proizvodnji sapuna. Hugenoti iz Francuske uveli su proizvodnju svile, čipaka i damasta, po čemu je grad bio glasovit i u XVIII. st. U XVII. st. istaknuto središte nizozemskog slikarstva; ondje su djelovali Frans Hals i Jacob van Ruisdael. Od 1940. pod njemačkom okupacijom; oslobodile su ga kanadske postrojbe u prosincu 1944.

Citiranje:

Haarlem. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/haarlem>.