genocid (geno- + -cid), zločin usmjeren na uništavanje, u cijelosti ili dijelom, neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine ubijanjem njezinih članova, nanošenjem teških fizičkih ili psihičkih ozljeda, stavljanjem skupine u takve uvjete života koji mogu dovesti do njezina uništenja, nametanjem mjera što dovode do sprječavanja rađanja u skupini ili prisilnim odvođenjem djece u drugu skupinu. Navedena definicija genocida utvrđena je Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je prihvatila Opća skupština UN-a 9. X. 1948. Republika Hrvatska stranka je Konvencije od svojega nastanka, sukcesijom bivše SFRJ, koja je bila strankom od 1951. Opis je genocida u Konvenciji primjeričan, što znači da se genocid može počiniti i na druge načine, mučenjem, etničkim čišćenjem, masovnim medicinskim »eksperimentima« i sl. Genocid podrazumijeva specifičnu namjeru (mens rea) uništenja određene skupine. Iako povijest pokazuje dugu tradiciju uništavanja cijelih nacionalnih, etničkih i dr. skupina, tek strahote I. i II. svjetskog rata, posebice genocid nad Armencima, Romima i Židovima, potaknuo je međunarodnu zajednicu da genocid, koji se smatra najtežim zločinom, utvrdi kao kazneno djelo univerzalne naravi. Genocid, kao ni ratni zločini, ne zastarijeva. Za razliku od ratnih zločina, genocid nije nužno vezan uz postojanje oružanog sukoba. Konvencija i Statut Međunarodnoga suda (članak 36) uređuju nadležnost toga suda za sporove između država ugovornih stranaka Konvencije u pogledu njezine primjene, uključujući i pitanje odgovornosti država za genocid. Individualna odgovornost za genocid uspostavljena je faktično već na Nürnberškome procesu nacističkim vođama (20. IX. 1945 – 1. X. 1946). Statuti Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnoga kaznenog suda za Ruandu predviđaju odgovornost za genocid, a u postupcima pred tim sudovima više je osoba optuženo za to kazneno djelo. Genocid se kažnjava i prema Statutu Međunarodnoga kaznenog suda (stalnoga suda) uspostavljenoga Rimskom konvencijom iz 1997. Kaznena zakonodavstva pojedinih država od reda poznaju kazneno djelo genocida. Hrvatski Kazneni zakon predviđa kazneno djelo genocida koje opisom odgovara onomu kako ga određuje Konvencija UN-a. Za to je kazneno djelo zapriječena najteža kazna, kazna dugotrajnog zatvora.