ekosustav (biogeocenoza) (eko- + sustav), prirodna zajednica živih organizama i nežive prirode koji međusobno djeluju na jednome staništu, a izmjena je tvari među njima kružna. Ekosustav je funkcionalno jedinstvo životne zajednice (biocenoze) – koju čine biljke (fitocenoza) i životinje (zoocenoza) – i neživog okoliša (biotopa u užem smislu), a njegovo je proučavanje jedna od temeljnih zadaća ekologije.
U svim je ekosustavima u prirodi najbitnije načelo samoregulacije, tj. održavanje broja pripadnika na optimalnoj razini, kontrola ulaznih (hrana, energija) i izlaznih (otpadne tvari) elemenata sustava. Svaka promjena jednoga dijela ekosustava uzrokuje promjene u ponašanju cjeline. Ekosustavi su povezani ciklusi lančanih reakcija. Umjetnim smanjivanjem pripadnika jedne vrste (npr. zbog ljudske djelatnosti ili prirodnih katastrofa) neprirodno se povećava broj pripadnika druge vrste. Stabilnost ekosustava ovisi o njegovoj složenosti: što je jednostavniji, to je nestabilniji. Zemljina biosfera najveći je i najsloženiji ekosustav, jer obuhvaća sve organizme i njihov okoliš.
Osnovnu sastavnicu ekosustava čine autotrofne biljke, proizvođači ili producenti, koje s pomoću Sunčeve svjetlosne energije i potrebnih anorganskih tvari iz okoliša proizvode organske spojeve potrebne za život heterotrofnih organizama. Drugu funkcionalnu skupinu čine heterotrofne biljke, razgrađivači, reducenti ili destruenti, napose bakterije i gljive, koje mrtvu organsku tvar ponovno razgrađuju do neorganskih sastavnica. Između tih dviju skupina nalaze se potrošači ili konzumenti – životinje i čovjek. Klasičan je primjer ekosustava bara. U njoj neživu sastavnicu čine: voda, kisik, ugljični dioksid, različite neorganske soli i mnoštvo organskih spojeva. Živu sastavnicu tvore: a) zelene biljke (pretežno alge), koje kao proizvođači sintetiziraju organske spojeve iz neorganskih; b) potrošači (kukci, njihove ličinke, različiti račići i ribe), koji se, kao primarni potrošači, ili hrane biljkama ili, kao sekundarni potrošači, jedu primarne; c) razgrađivači (gljive i bakterije), koji razgrađuju organske dijelove mrtve protoplazme i pretvaraju ih u neorgansku tvar, koju onda ponovno upotrebljavaju zelene biljke.
