Duhovi, kršćanski blagdan, spomen silaska Duha Svetoga nad apostole pedeseti dan nakon Isusova uskrsnuća; u judeo-helenističkom krugu također pentekoste. Duhovi su poslije Božića i Uskrsa treća velika kršćanska svetkovina, pomična, jer se slavi u šestu nedjelju (pedeseti dan) poslije Uskrsa. U tradiciji zapadne crkve to je blagdan silaska Duha Svetoga i osnivanja Crkve, dok se u istočnim crkvama više naglašava trojstveno (trinitarno) očitovanje Duha Svetoga. Biblijski motiv silaska Duha Svetoga nad apostole inspirirao je liturgijske tekstove (himna Dođi duše Presveti – Veni creator Spiritus) i kršćansku ikonografiju (Fra Angelico, A. Dürer, Tizian, El Greco, P. P. Rubens i dr.).
Blagdan se u hrvatskim krajevima još nazivao u kajkavaca Trojaki, a u južnoj Dalmaciji Rusalje (prema lat. rosalia, kako su se zvali dani godišnjih podušja u svibnju i lipnju još u rimsko, pretkršćansko doba).
Uz vjersko-crkvene elemente vežu se uz taj blagdan i neki drugi običaji, vjerovanja i čaranja, općenito značajni za doba proljeća. No najpoznatiji duhovski običaj, raširen u više europskih naroda, u Hrvata je poznat pod nazivom kraljice, kraljevi, ljelje u Slavoniji, Baranji, Srijemu te kod Hrvata u Bačkoj. Radi se o ophodima djevojaka u naročitoj odjeći (npr. krune, šeširi na glavi) i opremi (npr. sablje).
