Domagoj

Domagoj (Domagous, Domogous), hrvatski knez (vladao oko 864. do 876). Ne pripada vladarskoj obitelji Trpimirovića, pa se pretpostavlja da je na prijestolje došao uz pomoć protubizantske stranke. Papinska mu je kancelarija dala naslov dux, a mletačka ga kronika uz dux oslovljava i s princeps. S Mlečanima je sklopio mir 865. i potvrdio ga davanjem talaca. God. 871. sudjelovao je s hrvatskim brodovljem i zajedno s franačkim carem Ludvigom II. u zauzimanju Barija, koji su tada držali Arapi. Čvrstom je rukom vodio unutrašnju politiku. Uspješno je ratovao protiv Mlečana na moru. Učestali pohodi hrvatskih brodova protiv mletačkih prekinuli su 872. primirje. Mlečani su se obratili papi Ivanu VIII. za pomoć i posredovanje, pa je papa u pismu 874. pozvao Domagoja da spriječi gusarenje kako se ono ne bi provodilo pod njegovim imenom. Iste godine Domagoj je i ugušio urotu koja je, vjerojatno po uputama iz Bizanta, skovana protiv njega. God. 875., u doba arapskog napada na mletački Grado, Hrvati su napali gradove na zapadnoj obali Istre i poharali Umag, Novigrad, Sipar i Rovinj. Sukobi su nastavljeni i 876., a te je godine Domagoj i umro. U tom kontekstu mletački ljetopisac Ivan Đakon naziva ga »najgori knez Hrvata«. Suprotno njemu, papa Ivan VIII. obraća se »slavnom knezu« Domagoju. Njegova je vladavina u mnogočemu bitna za Hrvatsku. Utro je put hrvatskom odbacivanju bizantskog utjecaja, uspješno se suprotstavljao Veneciji i usmjerio Hrvatsku prema kasnijoj samostalnosti.

Domagoj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15823>.