STRUKE:

Dobrojević

Dobrojević, hrvatska plemićka obitelj u Šibeniku. U izvorima se spominju od kraja XIV. st., kada se navodi Ivan Dobroj, vlasnik posjeda u šibenskoj okolici. Šibensko plemstvo stekli su 1412. Ivanovi sinovi Dobroj (spominje se 1426–54) i Marko (spominje se 1441–49) trgovali su diljem Dalmacije i u Mletcima, a u gradskoj upravi i mjesnoj crkvi obnašali su različite dužnosti. Njihov brat Juraj bio je rektor crkve Velike Gospe u Srimi i šibenski kanonik. God. 1545. spominje se Katarina, supruga humanista M. Vrančića i majka istaknutoga polihistora F. Vrančića. Šimun je za Ciparskoga rata (1570–73) opremio brigantin za obranu šibenskoga priobalja, sudjelovao u pomorskim bitkama kraj Kotora (1570–71) i Ulcinja (1571), u obrani Murtera (1572) i Vodica (1573), a odbio je uskočke napadaje kraj Primoštena (1579., 1587). Njegov brat Daniel poginuo je kao ratnik na šibenskoj galiji, Dragan (Carlo) dopao je osmanskog zatočeništva i poslije se otkupio, dok je Ivan (u. 1622) bio pukovnik mletačkih postrojba za šibensko područje. Šimunov sin Juraj borio se 1586–1600. kao zapovjednik konjaništva u hugenotskim ratovima u Auvergnei, a nakon povratka u domovinu djelovao je kao konjanički kapetan na šibenskom području (1617). Za osmanske opsade Šibenika 1647. kao jedan od zapovjednika domaćih postrojba istaknuo se Marko, a u mletačkoj vojsci na Krfu djelovao je 1664. Mato. Njegov sin Šimun bio je primicerij šibenskoga Kaptola. Posljednji poznati muški član obitelji Ante umro je 1819.

Dobrojević. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15672>.