struka(e): povijest, opća
Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije
rimski car
Rođen(a): vjerojatno Salona, danas Solin, oko 245.
Umr(la)o: u svojoj palači kraj Salone, 313.
ilustracija
DIOKLECIJAN, Rim, Musei Capitolini

Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije (latinski Gaius Aurelius Valerius Diocletianus [ga:'i·us aure:'li·us wale'ri·us diokle:ti·a:'nus]), rimski car (vjerojatno Salona, danas Solin, oko 245u svojoj palači kraj Salone, 313). Zapovijedao vojskom u Meziji, zatim carskom gardom, a nakon Numerijanove smrti proglašen carem (284). Iduće godine imenovao je svojega prijatelja Maksimijana cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara Galerija, kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio Konstancija I. Time je u državi provedena tetrarhija (četverovlađe): Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Galijom i Britanijom. Senat je izgubio vlast, a Rim nije više bio glavni grad Carstva. Zakone, koji su vrijedili za cijelo Carstvo, izdavala su zajednički sva četiri vladara. Dioklecijan je vladao apsolutistički i, po orijentalnom uzoru, uveo strog dvorski ceremonijal. Posebno je važna njegova reformska djelatnost, kojoj je bila svrha da gospodarstveno i politički učvrsti Carstvo. Državu je podijelio na 12 dijeceza (101 provincija). Italiji je oduzeo dotadašnji povlašteni položaj glede plaćanja poreza, sredio financije i porezni sustav, preuredio novčani sustav, preustrojio vojsku, donio zakon o maksimiranju cijena živežnih namirnica i usluga (Dioklecijanov edikt o cijenama, 301). Za njegove vladavine razvijala se u Carstvu i znatna građevinska djelatnost (terme u Rimu, ceste, utvrde, Dioklecijanova palača). U početku tolerantan prema kršćanima, Dioklecijan je poslije objavio četiri edikta (napose je važan onaj iz 303) na temelju kojih je izvršen posljednji veliki progon kršćana u Rimskom Carstvu. Oboljevši u svojoj prijestolnici Nikomediji, 305. se dobrovoljno (s Maksimijanom) odrekao vlasti kao prvi i jedini rimski car, i povukao u svoju palaču nedaleko od Salone, gdje je i umro.

Citiranje:

Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 3.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dioklecijan-gaj-aurelije-valerije>.